Lani je u Hrvatskoj prodano 30 tisuća stanova i apartmana te 17 tisuća obiteljskih kuća čija je ukupna vrijednost bila 35 milijardi kuna, piše u nedjelju Večernji list.
U Zagrebu je srednja cijena lani prodanih stanova skočila oko 9 posto, na Kvarneru 13 posto, rekorderu Zadarskoj županiji čak 124 posto, dok su u Sisačko-moslavačkoj županiji cijene pale 40 posto!
U sve oblike nekretnina lani je uloženo 50 posto više sredstava nego 2020. godine, ukupno 60 milijardi kuna, odnosno 14 posto hrvatskog BDP-a. Išlo je sve kao po loju, od parkirališnih mjesta do građevinskog i poljoprivrednog zemljišta te vikendica, tako da se broj kupoprodajnih transakcija povećao 30 posto, na 133 tisuće, objavilo je Ministarstvo graditeljstva u suradnji s Ekonomskim institutom.
Zagreb prednjači
Prema broju svih kupoprodajnih transakcija ostvarenih u 2021. godini, izdvaja se Grad Zagreb s gotovo 15 tisuća kupoprodaja, zatim Zadar i Split s po više od dvije tisuće te Rijeka s dvije tisuće. U kontinentalnom dijelu zemlje Osijek vodi s 1874 kupoprodaje.
Svaka druga kupoprodaja, isključi li se grad Zagreb, odvijala se u samo 21 posto hrvatskih gradova i općina. Kažu da su pored većih gradova živnula i njihova susjedna područja, poput općine Viškovo u blizini Rijeke te grada Solina u blizini Splita.
Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostalim dijelovima Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.
Povećanje od milijardu kuna
Inače, vrijednost lani prodanog poljoprivrednog zemljišta bila je 2,4 milijardi kuna, što je povećanje od gotovo jedne milijarde kuna u godini dana. Sredinom iduće godine istječe zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, a državna analiza pokazuje da je u 2021. godini poljoprivredno zemljište bilo najskuplje na Jadranu.
Srednju cijenu veću od 200 kuna po četvornom metru imaju Dugi Rat (270 kuna) te Okrug (250 kuna). U jedanaest jedinica lokalne samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 200 kuna po m2, i to u Pašmanu, Hvaru, Makarskoj, Murteru – Kornatima, Omišu, Trogiru, Baškoj Vodi, Podstrani, Loparu, Podgori i Splitu.
Još je tridesetak mjesta uz Jadran s cijenama od 51 do sto kuna po m2. U preostalih 448 općina i gradova medijalne cijene livada i oranica bile su 50 kuna i manje za kvadrat, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
