Većina Hrvata ne zna što je samoliječenje, ali više od polovice, točnije 58 posto njih, uzima lijekove bez prethodnog savjetovanja sa stručnom osobom. I tada koriste uglavnom bezreceptne lijekove. Pokazalo je to istraživanje koje su među hrvatskim građanima tijekom svibnja proveli agencija Hendal i Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih proizvoda (Croatian association of the self-medication industry – CASI).
Nakon što im je pojašnjen pojam samoliječenja, kao metoda liječenja blažih bolesti uzimanjem lijekova bez recepta, te spremnost pojedinca da bude odgovoran za vlastito zdravlje, očuva ga i brine o njemu, trećina ispitanika je procijenila da mu je sklona.
Osim toga, rezultati Istraživanja o navikama i stavovima Hrvata o samoliječenju pokazali su da su od svih tegoba gripa i prehlada bolesti od kojih najčešće obolijevamo. Slijede glavobolje, bolovi u mišićima, alergije i grlobolja.
Međutim, istraživanje je pokazalo i da građani ne razlikuju lakše od težih zdravstvenih tegoba. Iako ih se pitalo s kojim lakšim tegobama se najčešće susreću, četvrtina ispitanika navela je teže oblike tegoba ili neku vrstu kronične bolesti. Lakše tegobe, jednu ili više njih, navelo je 69% ispitanih građana.
Kod kupnje bezreceptnih lijekova, na koje prema analizi HALMED-a svaki građanin godišnje potroši 1.380 kuna, što je ukupno više oko pola milijarde kuna, Hrvati se uglavnom vode preporukom. Njih čak 28% se oslanja na savjet ljekarnika, dok 19% kupuje po preporuci liječnika. Kada je riječ o povjerenju u zdravstvene savjete, 83% ispitanika ima potpuno povjerenje u liječnike opće prakse, a savjet ljekarnika uvažava 68% ispitanika.
"Iznimno nam je drago što građani izražavaju visoko zadovoljstvo radom ljekarnika kada je u pitanju njihova ljubaznost i strpljivost, spremnost za pomoć, način davanja savjeta, stručnost i kompetencija te vrijeme koje posjećuju kupcima. Želimo da javnost prepozna ljekarnike kao stručnjake kod kojih mogu dobiti brz i stručan savjet", rekao je Kristijan Jakovina, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih proizvoda.
Podsjetimo, Udruga je u veljači predstavila prvi i sveobuhvatni Priručnik za samoliječenje s ciljem podizanja kvalitete savjeta pacijentima današnjih i budućih ljekarnika. Priručnik detaljno opisuje najčešće manje zdravstvene tegobe s kojima se ljekarnici svakodnevno susreću u radu s pacijentima, s konkretnim savjetima kako mogu pomoći građanima i kvalitetno ih savjetovati.
Promocija samoliječenja na znanstveno utemeljen način može značajno utjecati za javnozdravstveni sustav Hrvatske. Prema istraživanju, koje je Udruga provela u suradnji s Centrom za istraživanje tržišta (Gfk), trećina recepata koje liječnici propisuju zapravo se odnosi na minorne bolesti koje je moguće liječiti OTC-om ili bezreceptnim lijekovima i savjetovanjem s ljekarnikom.
