Most predlaže cijeli set zakona koji bi trebali reformirati pravosuđe, a o tome smo pričali s Mostovom ministricom u sjeni i bivšom državnom tajnicom Majom Grubišin. Ona je naime, nedavno predložila Zakon o sudovima, Zakon o DSV-u, a priprema još jedan set zakona. Na pitanje koji bi od njenih reformskih zakona mogao učiniti da u ovim velikim Uskočkim slučajevima ne prolaze godine u iščekivanju presude, Grubišin odgovara:
"Pravosuđe se može se sagledavati sa dva stajališta. Jedno je organizacijski, a drugi procesni aspekt. S procesnog aspekta imamo zakone koji definiraju kako će sud postupati u određenim sudskim postupcima, a organizacijski aspekt je onaj koji definira strukturu i na koji će način organizacija funkcionirati.
Ovaj postupak je stvar i jednog i drugoga. Što se tiče procesnih zakona, oni su po mom mišljenju dobri zakoni i svakako da mogu biti bolji, ali ne vidim da je u odredbama određenih procesnih zakona problem koji stvara zagušenje sustava i uzrokuje dugotrajne postupke. U praksi imamo situaciju da se ni suci ni odvjetnici ne pridržavaju odredbi koje su definirani zakonom."
"To su takve prakse. Zakoni se konstantno mijenjaju i sustav se pokušava prilagoditi zakonima tako da se ne mijena puno već da bude u sličnim okvirima. To je što se tiče procesa. Nisam poseban stručnjak što se tiče procesnih zakona iako sam pravnik, bavim se puno više organizacijom i tu vidim osobno puno potencijala da se razriješe određne upitne situacije. Tu mislim na proces imenovanja sudaca, državnih odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda i Glavnog državnog odvjetnika", dodala je.
Grubišin tvrdi kako je proces imenovanja Glavnog državnog odvjetnika sukladan Ustav s obzirom da ga Vlada predlaže, a Sabor imenuje. Problem vidi u ne postojanju kandidacijskih lista.
"Imamo državnog odvjetnika iz rukava. Prema Mostovima prijedlozima zakona koje je nekim dijelom čak sličan i trenutnom nacrtu Ministarstva pravosuđa kojeg predlaže vladajuća većina - da se uvede transparentan kandidacijski postupak.
Da osobe koje su voljne preuzeti takvu odgovornost na sebe se samostalno kandidiraju i da imamo set osoba koje uz određena mišeljnja vlada predlaže Saboru. Na taj način dajemo jedno poštovanje prema instituciji o kojoj se radi. Ovakvim postupcima koji nisu sukladni zakonu ljudi gube povjerenje u pravosuđe i to je začarani krug. Niz organizacijskih pitanja treba srediti, pogotov modernizaciju radnih procesa na sudovima i digitalizaciju", kazala je Grubišin.
Komentirala je i kvalitetu sudačke selekcije koju radi DSV. "Često sam pričala o Državnom sudbenom vijeću i malo sam mlada pa znam govoriti stavri koje možda nije dobor govoriti u javnosti, ali istaknula bih da je nažalost negativna selekcija učinila svoje. Ne mogu tvrditi da se događaju koruptivne radnje u izboru sudaca, ali sigurno postoje dogovori", kazala je Grubišin.
Osvrnula se i na slučaj s DSV-om u kojem je gospođa koja se prijavila za suca prekršajnog suda završila na kaznenom sudu.
"To je bila gospođa koja je bila građanska sutkinja, a imenovana je u kazneni odjel. To je neprihvatljiva stvar. DSV je tu vrlo čudno se ponio jer u jednom trenutku smo imali nekoliko izdvojenih mišljenja objavljenih na webu pa su ona počela nestajati. Donesen je zajednički zaključak s čime se nije usuglasio predsjednik DSV-a da se pusti u proceduru pa da se nezadovljni žale pred Ustavnim sudom da dobiju nekakvu zadovoljštinu.
Dogodilo se nešto što nije puno drugačije nego što se događa inače. Kada se kao sudac prijavite za kandidata za sudca vi dobivate određeni bodove koji ničemu ne služe. DSV izabire kandidate s bilo kojeg mjesta. Zadnjih nekoliko imenovanja su se pridržavali liste prvenstva, ali to je da se stišaju strasti", zaključuje Grubišin.
