Žičara Sljeme već sad izgleda kao zaboravljena, odbačena, preskupa lego igračka. Golemo pusto zdanje, okolo pustoš, sasušeno i polomljeno drveće na parkingu koje je valjda brzinski sađeno u onih nekoliko dana kada ju je bivša zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević pokušala otvoriti u predizborne svrhe. Sve je zaključano, na platou pred ulazom ni žive duše, čuvari su, pretpostavljamo, unutar objekta. Nema nikakvih radova, ni u podnožju, niti igdje na trasi.
Iako je jedno od najčešćih pitanja u predizbornim sučeljavanjima sadašnjem gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću bilo "što ćete učiniti s Bandićevom žičarom", evidentno je da još uvijek nije nađeno nikakvo rješenje, a sudeći po informacijama koje smo dobili – slučaj zapravo tone u novu i sve dublju pravnu zavrzlamu.
Iako se golim okom na dan kada smo obišli žičaru nije moglo vidjeti niti jednog zaposlenika, ZET trenutno zapošljava sedam radnika visoke stručne spreme, diplomiranih inženjera strojarstva, te 25 radnika srednje stručne spreme "u funkciji tehničkog osoblja". Ako jednog dana žičara proradi, iz ZET-a nam odgovaraju da će "ukupan broj radnika ovisiti o organizaciji rada, posebice o potrebama u dane vikenda". "Prosječni mjesečni trošak pogona žičare Sljeme iznosi oko 110 tisuća kuna, a 260 tisuća kuna je mjesečni trošak plaća zaposlenika žičare – koja ne radi, a i dalje se ne zna kada će raditi. Dakako, tome treba pridodati da je ZET opterećen golemim kreditom koji je dignut za potrebe izgradnje žičare, i da tvrtka živi velikim dijelom od subvencija iz gradskog budžeta.
ZET: Traži se rješenje da žičara što prije krene
S obzirom na to da ZET-om još uvijek upravlja menadžerska struktura iz vremena Milana Bandića, predvođena predsjednicom uprave Ljubom Romčević Žgelom, pitali smo jesu li uspostavili kontakt s novom Gradskom upravom (gradonačelnikom Tomaševićem i njegovim dogradonačelnicima), te je li raspravljena problematika žičare i kakvo se rješenje sugerira, dobili smo prilično nejasan odgovor.
"Gradonačelnik i njegovi suradnici redovno komuniciraju. Zajedno sa svim uključenim stranama radimo na tome da se što prije nađe rješenje kako bi se žičara što prije pustila u pogon", stoji u pisanom odgovoru iz ZET-a.
Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, Dinko Bilić, bio je nešto konkretniji, ali je dao do znanja da se – borba za početak rada sada vodi isključivo pravnim sredstvima.
"Žičara Sljeme još uvijek nije puštena u rad zato što je potrebno izdati samo još jednu uporabnu dozvolu, pored osam već izdanih, a čije je izdavanje Državni inspektorat, Sanitarna inspekcija, odbila kako u prvostupanjskom tako i u drugostupanjskom postupku po žalbi ZET-a d.o.o. Shodno navedenom, ZET d.o.o. kao investitor osuđen je pokrenuti upravni spor te nastojati ishoditi predmetnu uporabnu dozvolu u upravnom postupku pred sudom", navedeno je u odgovoru pročelnika Bilića.
Podsjetio je da je "nakon što je utvrđeno da je žičara Sljeme izvedena sukladno projektnoj dokumentaciji, Državni inspektorat odbio dati suglasnost, a svoje postupanje argumentira navodeći da prilikom rada žičare ukupna buke iz svih izvora na rubu koridora premašuje granice iz članaka 5. i 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave", no, Grad Zagreb se i dalje poziva na mišljenje Ministarstva zdravstva i Fakulteta prometnih znanosti i Građevinskog fakulteta – prema kojima se žičara "definira kao oblik prometne infrastrukture". Pročelnik Bilić se poziva i na Uredbu EU-a 2016/424 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. godine o žičarama, koja je također definira kao infrastrukturu.
Pročelnik Bilić: Buka je u granicama normale
"Što se tiče same buke, razina buke koja nastaje iz svih izvora na granici koridora žičare iznosi 58,7 dB danju, odnosno 56,2 dB navečer, s time da žičara neće voziti noću. Osim toga, buka će u budućnosti biti i manja. Naime, i sam proizvođač opreme Doppelmayr ističe da će tek nakon 1000 sati rada žičare biti moguće izvršiti fino podešavanje opreme te da će tek nakon toga biti moguće utvrditi konačnu razinu buke. Dakle, buka koja nastaje prilikom rada žičare u granicama je dopuštene buke sukladno članku 7. navedenog Pravilnika", stoji u pisanom odgovoru pročelnika Bilića, iz čega se dade zaključiti čvrsti stav gradske vlasti da nema potrebe za izgradnjom bukobrana ili neke druge zaštite, odnosno, da gradska vlast i sada, nakon promjene, i dalje ustraje u dokazivanju pravnim putem da je sa žičarom sve u redu.
U Državnom inspektoratu su odgovorili da ne mogu komentirati sudski proces pred nadležnim upravnim sudom, no, sudeći prema njihovu odgovoru – oni i dalje ustraju na svojem stanovištu da žičara ima problem s bukom.
"Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata je Zapisnikom o izvršenom tehničkom pregledu dana 6. svibnja 2021., dala negativno mišljenje za izdavanje Uporabne dozvole za građevinu žičaru Sljeme jer ovom tijelu investitor nije predočio dokaz – Izvještaj o mjerenju razine buke za dnevne, (večernje) i noćne uvjete rada predmetne građevine s ocjenom rezultata mjerenja sukladno članku 5. i 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave kojim se potvrđuje ispunjenje uvjeta vezanih uz provedbu mjera zaštite od buke sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o zaštiti od buke. Državni inspektorat za sada nije zaprimio zaključak nadležnog upravnog tijela za ponovnim sudjelovanjem u tehničkom pregledu", odgovorili su na upit Net.hr-a iz Državnog inspektorata.
Pojednostavljeno rečeno, sa strane ZET-a i Gradske uprave, nema najave izgradnje bukobrana ili ikakvih građevinskih intervencija koje bi promijenile ishod tehničkog pregleda, a s druge strane, Državni inspektorat ne pokazuje niti mrvicu namjere da uvaži sva mišljenja, uredbe i razne druge dokaze koje podastire pročelnik Bilić u namjeri da dokaže kako je žičara prometna infrastruktura i da bi drugačije trebalo definirati njezino bučenje.
Žičara na novom čekanju....
No, hoće li se ovaj klinč uspjeti raspetljati na Upravnom sudu? I koliko bi to sve skupa moglo trajati? "Uvidom u praksu u sličnim upravnim predmetima, postupci pred prvostupanjskim upravnim sudom u prosjeku traju do godinu dana. No, zbog složenosti postupka ovaj bi mogao trajati i nešto dulje", kaže u kratkom razgovoru za Net.hr pravnik, stručnjak iz područja upravnog prava, Bojan Dadasović. "Osim toga, donošenjem prvostupanjske presude pred nadležnim upravnim sudom nije iscrpljen pravni put jer se žalbom presuda može pobijati na Visokom upravom sudu, gdje je rok rješavanja približno jednak i traje do šest mjeseci. Tek time je redovni pravni put iscrpljen", objašnjava tijek mogućeg postupka Dadasović.
Drugim riječima, ako će žičara čekati sudski pravorijek, moglo bi to potrajati u najboljem slučaju još godinu i pol dana. A sud će tada, možda, dati za pravo – Sanitarnoj inspekciji, odnosno Državnom inspektoratu.
Sadašnji gradonačelnik, Tomislav Tomašević, u javnim je nastupima naglašavao da se "neće žuriti" s otvaranjem žičare jer mu je na prvom mjestu sigurnost građana. Poznato je da je Možemo, još dok je bio u oporbi, podnio prijavu za raščišćavanje mogućih financijskih malverzacija koje su značajno poskupjele projekt, ali neovisno o tome – žičara je tu, sagrađena. Sudeći prema odgovorima iz Gradske uprave, u ovom trenutku nema niti naznake ikakvih dodatnih radova na poboljšanju sigurnosti žičare, te se može zaključiti da je i nova vlast nastavila onim putem koji je trasirao Bandićev pročelnik Dinko Bilić: nastavlja se borba pravosudnim putem, želi se dokazati da buka ne prelazi granice prihvatljivost, nego je Sanitarna inspekcija, odnosno Državna inspekcija – pogrešno tumačila zakon i propise u slučaju žičare.
