Jedna je to od novina u konačnom prijedlogu Zakona o dopunama Zakona o vanjskim poslovima koji je pripremilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU. Do sada takva praksa nije bila formalizirana zakonom.
Pozajmica se daje iznimno, kad se građanin nađe u ozbiljnim problemima i bez novca za hitan povratak kući. U tom slučaju, šef diplomatske misije ili konzularnog ureda može odobriti pozajmicu, ali i odrediti kako se ona mora potrošiti, kaže se u prijedlogu zakon koji će stupiti na snagu prvog dana punopravnog članstva Hrvatske u EU. Građanin će morati preuzeti obvezu i vratiti posuđeni novac nakon povratka u Hrvatsku. Na novac ne mogu računati građani koji odbiju pisano preuzeti obvezu povrata, oni koji su dali lažne podatke ili oni za koje se utvrdi da nisu vratili prije posuđen novac.
Praksa iz Europske unije
Postoji i obrnut slučaj, u posebno opravdanim slučajevima, kako se navodi u prijedlogu zakona. Glavni tajnik MVEP-a može donijeti odluku o djelomičnom ili potpunom oslobađanju obveze povrata pozajmice, što će pak biti određeno pravilnikom. Pozajmica je krajnje rješenje, tek nakon što se iscrpe druge opcije, poput davanja savjeta i uputa te pomoći da sam nabavi novac za povratak kući.
Slične odredbe imaju i druge države EU, primjerice Velika Britanija. Iz njihova veleposlanstva u Zagrebu kažu da se pozajmica daje, ali, također, u specifičnim i ograničenim slučajevima.
