Srpsko narodno vijeće predstavilo je danas Godišnji izvještaj pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za prošlu godinu, a na predstavljanju su govorili autor Tihomir Ponoš, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac i docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučiliša u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.

Govoreći o zakonodavnom okviru za sankcioniranje govora mržnje, Pupovac je rekao da je problem što se odredbe ponekad nesustavno i neujednačeno mijenjaju. "Ujednačena sudska praksa je problem jer jedan sud osuđuje uzvik 'Za dom spremni', a drugi ne. Tako se Hrvatsku na neki način drži za taoca”, dodao je.

Smatra da drugi problem leži u Kaznenom zakonu koji predviđa kazne za vrijeđanje žrtava holokausta.

”Osim toga da će se optužene kazniti s do tri godine zatvora, nema nikakve druge specifikacije. Kod nas je normalizirano stanje negativizma prema narodima koji su stradali kao žrtve u Drugom svjetskom ratu. Kod nas mnogi smatraju da patriotizam znači mrziti drugoga, a ne poštivati Ustav koji svima jamči jednakost”, rekao je.

Srbi kao pasmina

Pupovac se upitao kako je moguće da se u školi pojavi materijal koji navodi da je Ante Starčević Srbe nazivao pasminom. ''Pasmina se koristi za životinje. To je klasičan primjer govora mržnje u povijesti. Odgoj je u toleranciji, a ne u predrasudama'', poručuje Pupovac.

Ponoš je rekao da bi se govor mržnje trebao karakterizirati i kao prekršaj, a ne samo kao kazneno djelo. ”Imamo prekršaje u Zakonu o remećenju javnog reda i mira koji je dosta problematičan i u kojem su kazne propisane u markama. Postoje drugi zakoni kojima se govor mržnje sankcionira na temelju Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nekad se kažnjava samo po Zakonu o kršenju i remećenju javnog reda i mira pa je to raznolika praksa”, dodao je.

Istaknuo je da je trenutačna politička klima pozitivna te da je to pokazalo i sudjelovanje potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obljetnici Oluje. ”Postoji put pomirenja jer to je jedini način da se iskorijeni mržnja”, poručio je Ponoš.