Prizori poplavljenih riva na Jadranskoj obali su mnogi već sada vjerojatno zaboravili, no takve pojave mogle bi uskoro biti i češće. Razlog se krije u topljenju ledenjaka na jugu Zemaljske kugle, Antarktici. Tamo je početkom mjeseca zabilježena rekordna temperatura - iznosila je 20 Celzijeva stupnja. Geofizičar i klimatolog Mirko Orlić za RTL objašnjava da je tamo sada ljetno vrijeme i da temperature jesu visoke te da se zato opasnost krije u otapanju snijega i leda. Kada led i snijeg dospije s kopna u more, pojašnjava geofizičar, diže morsku razinu.
Tako su se između ledenjaka pojavila jezera kojih prije nije bilo, izvijestila je NASA. K tome, objavili su i svjetsku kartu gradova koji bi zbog podizanja razine mora mogli biti poplavljeni. Jedna takva točka smještena je i kod Dubrovnika. Dubrovčani koje je ekipa RTL-a srela na ulicama grada podijeljenog su mišljenja. Dok jedni smatraju da to na neki način "nije njihov problem" i da će se poplave dogoditi u budućnosti kada njih više neće biti pa će "njihovi potomci voditi brigu o tome", drugi smatraju da je mogućnost poplava neminovna. I skorašnja.
Neke 'morske' županije već imaju obalne planove od rizika podizanja mora
"Dubrovnik su uzeli kao primjer, nije samo on ugrožen. Znamo da je i Rijeka poplavljivana više puta, Split također, Dubrovnik, ali i neka nizinska područja. Delta Neretve je ugrožena kao i zaleđe Zadra. Da se primjerice sva Antarktika otopi to je 57 metara podizanja morske razine. Naravno, to se ne može dogoditi za sto godina, ali se zbog ovakvih epizoda, podizanje će biti brže nego što smo to mislili", kazao je za RTL klimatolog Mirko Orlić.
Zbog svega navedenog, neke županije na našoj obali već su počele djelovati pa je tako Šibensko-kninska izradila obalne planove od rizika podizanja mora. Šibensko-kninski župan, Goran Pauk iz HDZ-a kaže da ako plan pokazuje da sve što je do visine od dva i pol metra od razine mora ugroženo u vremenima koja dolaze, onda će investitor procijeniti hoće li ulagati u "prvi red do mora" ili će se udaljiti sto metara što je i zakonska obveza.
Ako se i emisija stakleničkih plinova smanji, more će se podići oko pola metra, a posljedice će se moći vidjeti već za 50 godina. Stradun možda neće biti pod vodom, no omiljenih mjesta, tik uz more više neće biti jer će biti pod morem.
