Supružnici Nada (33) i Tomislav (35) preselili su 2014. iz Zagreba u Njemačku te su svoju novu adresu pronašli u bavarskom gradu Landshutu.
Landshut se nalazi na jugoistoku Njemačke, udaljen je 60 kilometara od Münchena te broji oko 70.000 stanovnika. Tomislav je zaposlen u struci kao inženjer robotike, dok Nada, inače magistra prava, radi administrativni posao za Grad te je zaposlena u javnoj službi.
Odgovarajući na pitanje je li Njemačka generalno skupa zemlja za život, supružnici ističu da je odgovor malo težak. Navode da se plaća određuje u brutu te da ovisi o brojnim faktorima, poput onog je li osoba samac, u braku, ima li djece, zarađuje li samo jedan supružnik itd.
Hrana jeftinija u Njemačkoj nego u Hrvatskoj
Nada objašnjava da svaki zaposlenik ulazi u jednu od šest poreznih klasa i da se tako izračunava neto iznos plaće. Na stranici Numbeo može se pronaći da prosječna neto plaća za Landshut iznosi 3000 eura, što je iznos od 22.695 kuna. Usporedbe radi, na istoj stranici piše da iznos prosječne neto plaće u Zagrebu iznosi 7113,93 kune.
Tomislav i Nada već sedam godina žive u Njemačkoj
"Cijena života u Njemačkoj ovisi gdje živite jer nije isto unajmiti stan u centru Münchena ili u nekom selu udaljenom 100 kilometara od grada. Također, cijena ovisi o stilu životu, dakle imate li automobil, objedujete li po restoranima, putujete li... Moje mišljenje je da dvije osobe koje imaju uredno plaćene poslove mogu zaraditi dovoljno novca za lijep život i još uštedjeti sa strane", govori Nada.
Po pitanju cijene hrane i higijenskih potrepština u trgovinama, supružnici kažu da je hrana u Njemačkoj jeftinija nego u Hrvatskoj. Naši sugovornici u kupnju odlaze jednom u dva tjedna i tada kupe sve ono što im je potrebno te im na hranu mjesečno ode između 350 do 400 eura.
"U tu cifru uračunato je i meso, voće, hrana za psa, higijenske potrepštine. U Njemačkoj je cijena hrane niža nego u Hrvatskoj, iako Njemačka ima manji PDV od 19 posto i razlika u odnosu na hrvatski PDV je šest posto, često imam dojam da je u Hrvatskoj skuplje i za 25 posto.... U nekim slučajevima i više. Kruh iz pekare i meso u mesnicama skuplje je nego u Hrvatskoj, ali kvalitetno meso može se pronaći i u dućanu, baš kao i kruh. Što se tiče odjeće i hrane, uvijek pratimo akcije. Također, higijenske potrepštine u Njemačkoj su puno jeftinije nego u Hrvatskoj.
Prošle godine je njemačka vlada, da bi potaknula potrošnju građana, odlučila spustiti PDV s 19 na 16 posto. Zbog toga nismo osjetili značajni rast cijena hrane. Kafići i restorani ne rade mjesecima pa za te cijene nisam točno sigurna. S obzirom na koronu i stroge mjere, od početka 2020. možda smo tri puta bili na kavi ili u restoranu. Zapravo, imamo osjećaj da smo uštedjeli više novca otkad je počela pandemija", kaže 33-godišnjakinja.
Usporedba cijena u trgovinama u Landshutu i Zagrebu prema Numbeu
Porast cijena nekretnina ljuti i Nijemce
Unazad nekoliko godina cijene najma stanova u Hrvatskoj su porasle, a cijene kvadrata uslijed korona-krize "podivljale". Pitali smo Nadu i Tomislava kakva je situacija po tom pitanju u njihovu gradu. Kupac mora izdvojiti od 5000 do 6000 eura za kvadrat stana bliže centru Landshuta.
"U zadnjih par godina cijene kvadrata užasno su narasle da se čak i Nijemci ljute oko toga. Jedan od razloga rasta cijena krije se u tome što je Landshut prije par godina bio treći na listi gradova po visini faktora sreće u Njemačkoj. Nijemci većinom žive u najmu, barem oni s kojima se mi družimo, osim ako nisu od roditelja naslijedili kuću ili zemlju. Cijene nekretnina godinama 'luduju' i nastavile su i sada tijekom korona-krize. Cijene stanova u našem gradiću kreću se od 4000 do 5000 eura (pa naviše) po kvadratnom metru", objašnjavaju naši sugovornici.
Supružnici su nam pokazali kako izgleda njihov grad
Pitali smo Nadu i Tomislava smatraju li, kada dođu u posjet Hrvatskoj, da su cijene visoke s obzirom na primanja građana. Njihovo mišljenje je da su cijene iznimno visoke u odnosu na sam standard stanovnika.
"Ipak, mišljenja smo da su cijene u uslužnim djelatnostima i dalje malo niže nego u Njemačkoj, poput frizera, automehaničara, ugostitelja", govore Nada i Tomislav te dodaju da su Nijemci tijekom korona-krize poslušali svoju vladu i da su godišnji odmor odlučili provesti u svojoj državi.
Pročitajte i ostale tekstove iz serijala Naši vani u kojima Hrvati koji su otišli iz Hrvatske govore o cijenama najma, hrane i života u inozemstvu:
