Proteklih godina bilo je nekoliko skandala u hrvatskoj diplomaciji. Primjerice, jedan službenik u Ministarstvu vanjskih poslova otkrio je i prijavio nadređenima nepravilnosti s putnim nalozima diplomatkinje u Sydneyju pa potom sam dobio otkaz. Nedavno su skandal izazvali i rasistički komentari tajnice u hrvatskoj ambasadi u Berlinu, Elizabete Mađarević, koja je potom promptno povučena iz Berlina i suspendirana, a čeka se odluka suda o tome hoće li dobiti otkaz.
Emisija 'Provjereno' Nove TV pozabavila se time kako se u diplomaciji, po bijelome svijetu, troši novac. Podsjećaju kako je saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja kao član Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije prošle jeseni upozorio na slučaj Damira Sabljaka, diplomata koji je razotkrio kako se u diplomaciji dijele radna mjesta i troši novac poreznih obveznika.
Diplomat prijavio kršenje zakona pa dobio otkaz
"Prvo je upozorio svoje nadređene. Nakon toga je upozorio i samu ministricu, a nakon toga i antikorupcijsko vijeće Hrvatskog sabora", kazao je tada Grmoja za Sabljaka.
A Sabljak je otkrio kako karijerna diplomatkinja Loreta Bertoša-Kušen u generalnom konzulatu u Sydneyju zapravo nije u Sydneyju već u 286 kilometara udaljenoj Canberri sa suprugom. Tvrdnje da ova prima plaću za rad u Sydneyju, a putne troškove za Canberru Sabljak je lani u listopadu ponovio u Saboru pred članovima Antikorupcijskog vijeća.
"Sad se postavlja pitanje za što je potrebno provjeriti financijska izvješća, koliko je točno novca hrvatskih poreznih obveznika gospođa Kušen prisvojila protupravno ili protuzakonitim rasporedom. Ja sam podnio i kaznenu prijavu i predstavku ministrici na današnji dan prije godinu dana", rekao je tada Sabljak na što ga je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) optužilo za iznošenje laži.
No, inspektor ministarstva pred Antikorupcijskim je vijećem također potvrdio da je bilo nepravilnosti i da prema Pravilniku o unutarnjem redu šef diplomatske misije, odnosno suprug šefa diplomatske misije, ne može biti raspoređen u istu diplomatsku misiju. Bertoša-Kušen poslije toga je na vlastiti zahtjev razriješena dužnosti.
Sabljakov "grijeh" bio je što nepravilnosti nije prijavljivao na vrijeme pa je udaljen iz službe, a i USKOK je potom odbacio njegovu kaznenu prijavu. USKOK je odlučio i da nema potrbee za Sabljakovim svjedočenjem. Iako je Sabljak u siječnju 2018. zatražio od Dinka Cvitana, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika, da ga DORH pozove na svjedočenje to se nije dogodilo. Ekipa 'Provjerenog' zatražila je uvid u rješenje kojim je donesena odluka da se Sabljakova kaznena prijava odbačena, ali to im nije omogućeno.
Zagreb: Grmoja o navodnoj političkoj i pravosudnoj zaštiti razotkrivenog kriminala 21.09.2018., Zagreb - U Saboru je odrzana konferencija za medije zastupnika Nikole Grmoje. O navodnoj politickoj i pravosudnoj zastiti razotkrivenog kriminala govorio je Damir Sabljak. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Protupravni angažman savjetnika za 1,7 milijuna kuna
Drugi kontroverzan slučaj u diplomaciji dogodio se u veleposlanstvu u Washingtonu gdje je prije više od tri godine Državna revizija ustanovila kršenje pravila prilikom primanja Zorana Konstantinovića primljen na mjesto gospodarskog savjetnika u veleposlanstvu, iako to nije smio biti jer nije bio zaposlenik MVEP-a. K tomu, protupravno mu je isplaćeno 1,7 milijuna kuna. Angažman Konstantinovića svojim je potpisom potvrdio tadašnji veleposlanik u Washingtonu Joško Paro. U listopadu prošle godine Paro je rekao da je bio ovlašten potpisati angažman Konstantinovića dodavši da je toa inicijativa došla od tadašnje šefice diplomacije Vesne Pusić. No Pusić je 'Provjerenom' rekla posve drugo.
"Sjećam se da je Paro kao veleposlanik angažirao Konstantinovića za gospodarskog savjetnika. Tu nije bilo ništa sporno. Koliko mu je plaćeno, ne znam, ali pretpostavljam u skladu s ugovorom", kazala je.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović početkom 2017. je ustvrdila je da neki diplomati rade protivno interesima države. "Imate puno veleposlanika koji su politički postavljeni, koji ne provode državnu politiku, nego neku politiku koja je nestala", izjavila je. Pretpostavlja se da je mislila upravo na Paru. Čak mu je neko vrijeme odbijala dati suglasnost za odlazak na dužnost u Belgiju, ali je na koncu popustila.
"Treba to sve staviti u kontekst činjenice da je on u Washingtonu naslijedio dotadašnju veleposlanicu Kolindu Grabar-Kitarović. On je bio u diplomatskoj službi u vrijeme kad je ona bila ministrica vanjskih poslova. Ako je primjetila njegove nepravilnosti, mogla je tad kao ministrica nešto poduzeti. Ako je kao predsjednica uočila nepravilnosti u njegovu radu, morala je inzistirati da on bude smijenjen. Mi znamo da je Paro povučen na konzultacije i više se nije vratio na to mjesto, ali na koncu je predsjednica potpisala vjerodajnice za njegov ambasadorski posao u Bruxellesu", kazao je za 'Provjereno' bivši diplomat Božo Kovačević.
'Provjereno' je postavilo pitanje Uredu predsjednice zašto je Jošku Pari odobren odlazak na službu u Belgiju i koji su to diplomati koji rade protiv interesa države, ali odgovor nije stigao.
Izolirani slučajevi bacaju tamno svjetlo na diplomaciju
Ljetos je na dnevnom redu sjednice Antikorupcijskog vijeća opet bio slučaj Sabljak. To je Vijeće zatražilo na uvid putne naloge Lorete Bertoša-Kušen, ali ih nikad od Ministarstva nisu dobili. Isti zahtjev odbijen je i ekipi 'Provjerenog' Nove TV koja je potom pisala povjereniku za informiranje, a on potvrdio da nalozi moraju biti dani na uvid. "Budemo ispitali o čemu se radi", rekao je na to Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.
Inače, DORH je ljetos odbacio još jednu Sabljakovu prijavu, onu protiv bivše ministrice Marije Pejčinović Burić, sada glavne tajnice u Vijeću Europe. U međuvremenu je Službenički sud nepravomoćno oslobodio Sabljaka odgovornosti te ustvrdio da je, suprotno tvrdnjama Ministarstva, sve prijavljivao na vrijeme. Iako izolirani, svi ti slučajevi bacaju tamno svjetlo na hrvatsku diplomaciju, smatra Đana Luša, profesorica s Fakulteta političkih znanost.
"Za Hrvatsku kao malu državu koja moć u međunarodnim odnosima gradi upravo na ugledu i na imidžu, bilo bi jako loše da ti individualni postupci bacaju mrlju na sve ono pozitivno što je hrvatska diplomacija postigla u proteklih 30 godina", kazala je za 'Provjereno' prof. Luša.
