Nakon stravičnih scena bolesnih životinja u poljskim klaonicama u kupce se uvukao strah, jer upravo se to meso izvozi u zemlje Europske unije. Sve više hrvatskih potrošača odlučuje se za domaće proizvođače.
A domaći proizvođači, iako, tvrde, poštuju sve propise, upravo zbog uvoznog mesa teško izlaze na tržište.
U vlastitom dvorištu uzgojena hrana ide direktno u štalu. Ta je junad prve klase.
"Hranimo ih isključivo sa žitaricama koje smo sami proizveli. To je pir, to je ječam i to je zob. Telad je domaća. U Hrvatskoj su oteljena, u ovoj štali su othranjena", kazao je Zvonko Cvitić iz OPG-a Cvitić.
Zvonko besprijekorno poštuje sva stroga sanitarna pravila, no zbog skupe i masovne birokracije, teško plasira svoju robu na tržište. A hrana iz uvoza, još mu je veći problem.
"Netko bi se trebao zapitati. Ja ne znam. Stvarno ne znam. Očito da je jako teško nabaviti telad kod nas", rekao je Cvitić
Jer na police stiže upravo uvozno meso, a ne domaće. Na tržnicama se prepričavaju stravične scene bolesnih životinja i trulog mesa iz poljskih klaonica.
"To je strava. I odnošenje prema životinjama i još je tužnije što to netko i pojede poslije", kazao je Darko Lubina iz Osijeka.
Pa kupci sve više vjeruju svojim provjerenim trgovcima, a imaju i trikove za prepoznati zdravu hranu.
"Meso možete prepoznati po boji. Vidite kakva je boja i miris", kazala je Jelica.
Pa i proizvođači svinjskih delicija jamče – domaće je i bolje i zdravije.
"Sve je domaće sto posto. Nema bojazni kao što smo gledali ovo u Poljskoj. Ni slučajno. Imam troje male unučice pa i zbog toga da bude pravo domaće", rekla je Ilonka Roža, proizvođačica kulena i kobasica Suza.
Pa nema razloga da na policama bude upravo domaće, a ne iz uvoza, no to će ipak morati omogućiti zakonodavac.
