Antonija Petković je 28-godišnja diplomirana novinarka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu s višegodišnjim iskustvom u nekoliko državnih i privatnih institucija. Životopis ove Zagrepčanke broji niz zvučnih poslodavaca poput Hrvatskog sabora ili Instituta za razvoj poduzetništva. No, Antonijina vrijedna iskustva uglavnom su prikupljena volonterskim angažmanom. Sve dok nije dobila priliku uključiti se u program mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, takozvane SOR mjere. I tako postati jedna od gotovo dvadeset tisuća mladih u Hrvatskoj kojima je ova mjera otvorila vrata za skupljanje prijeko potrebnih iskustava za život(opis).
Antonija je u službi za međunarodnu suradnju Ministarstva socijalne politike i mladih provela godinu dana.
Odlično iskustvo
"Moje iskustvo bilo je odlično. Mentorica me zaista mentorirala, povjereno mi je mnogo važnih zadataka i upoznala sam sustav državne uprave iznutra", s osmijehom je Antonija za Deutsche Welle prepričavala svoja iskustva sa staža.
Međutim ono što je velik problem na stručnom osposobljavanju jest naknada koju mladi dobivaju za puno radno vrijeme od 40 sati na tjedan, a koja mjesečno iznosi 2400 kuna. To znači da oni koji su s roditeljima s tim iznosom mogu preživjeti, ali oni koji žive sami - sigurno ne.
"Ja ne znam kako žive mladi ako nemaju neko zaleđe u smislu financijske pomoći obitelji", objasnila je Antonija Petković, koja živi s roditeljima koji je povremeno financijski pomažu.
Mrsićeva mjera pomogla najugroženijima
A (ne)kvalitetu života s 2400 kuna mjesečno tematizirala je i Dora Levačić, sociologinja i autorica istraživanja udruge BRID, "Kriza i nejednakost na tržištu rada". "Jedan od najvažnijih kriterija jest socijalna osjetljivost mjere, jer mjesečna naknada od 2400 kuna djeluje kao velika prepreka osobama nižeg klasnog statusa koji nemaju potrebne resurse da bi mogli sudjelovati u mjeri, zbog čega ne možemo reći da je ova mjera pomogla skupinama koje se nalaze u najugroženijem položaju na tržištu rada", objasnila je Levačić za Deutsche Welle. Mjesečni životni troškovi u prosjeku iznose 3625 kuna, a 80 posto mladih je za vrijeme staža ipak živjelo kod roditelja ili obitelji te su im isti bili glavni financijski oslonac.
Država ih neće zaposliti
Nakon Antonije Petković u Ministarstvo socijalne politike i mladih na njeno mjesto došao je novi stažist na sljedećih 12 mjeseci i to također preko stručnog osposobljavanja. Nakon narednih godinu dana, vrlo je vjerojatno da će to mjesto ponovno biti zamijenjeno novim stažistom. Međutim, mladi stručnjaci osposobljeni za rad u državnoj upravi vrlo vjerojatno svoju karijeru tamo neće nastaviti, neovisno o svom trudu prilikom pripravništva.
Svoju zaposlenost niti nakon tri mjeseca traženja posla mlada novinarka Antonija Petković još ne može iskoristiti, jer jednostavno – nema gdje. No, život u Hrvatskoj zamišlja lakše nego život izvan domovine. Kafići oko zagrebačke Cibone, omiljena knjižnica i zagrebačka atmosfera previše bi joj nedostajali.
'Neugodnjak je žicati starce novac'
"Godinama sam ulagala u sebe i htjela bih zaista raditi u Hrvatskoj, tu su mi roditelji i prijatelji i stvarno ne želim otići iz države, ali ako ne nađem posao, što drugo mi preostaje?", zabrinuta je Antonija.
Svejedno, mlada Zagrepčanka nastoji ne izgubiti motivaciju. Uči francuski, radi na samoobrazovanju i svakodnevno surfa na internetskim stranicama za pronalazak posla. Kaže, kad je bila studentica bilo je lakše jer je radila studentske poslove da pokrije barem osnovne životne troškove. Kako je završila fakultet, pristup studentskim poslovima više nema. "Neugodnjak je žicati starce novac nakon tolikih godina fakulteta i poslova. Tako da na kraju dana, ja želim samo jedno – posao od kojeg mogu živjeti i osamostaliti se", zaključila je Antonija Petković.
