Izuzetno niske temperature s početka ožujka naškodile su povrću u povrtnjacima, a mraz je u nekim krajevima doslovno uništio ovosezonsku proizvodnju. Slobodna Dalmacija piše da su stradali povrtnjaci s nasadima kupusnjača, salate, blitve, mrkve, celera, peršina, poriluka, špinata... tako da na domaćem tržištu gotovo i nema tog i drugog lisnatog povrća. Sve što se trenutno proizvodi isključivo dolazi iz plastenika koji imaju sustav grijanja.
Nedostatak voća i povrća za sobom neminovno povlači i rast cijena koji je u nekim slučajevima enorman. Recimo, cijena blitve ili salate na hrvatskim tržnicama doseže i 20 kuna za kilogram.
Salata sada preskupa, a poslije će ići u bescjenje
"Problem je što su se zbog hladnoće pomaknuli rokovi sadnje i sjetve. Berba je pomaknuta i do mjesec dana. Primjerice, ako smo salatu trebali saditi 1. ožujka, to se prolongiralo za mjesec dana, pa su se spojile dvije sjetve, odnosno dva turnusa, te imamo za posljedicu velike oscilacije cijena. Trenutačno na tržištu nema mlade salate i preskupa je, dok će se, primjerice, poslije davati u bescjenje jer će se spojiti dvije berbe i bit će velike količine odjednom na tržištu", kazao je za Slobodnu Dalmaciju Hrvoje Gregurić, predsjednik Udruge povrtlara Hrvatske.
On procjenjuje da će visoke cijene povrća biti do kraja travnja kada na tržište dođu tek zasađene povrtlarske kulture. Situaciju u odmaćem povrtlarstvu ocijenio je dugoročno lošom.
"Država nema strategiju razvoja povrtlarstva. Trebalo bi davati skrivene potpore poljoprivrednicima, to rade i ostale zemlje EU-a. Primjerice, poljoprivrednici su obvezni provoditi analize tla, onda bi im to trebalo i subvencionirati. Općenito, treba uvesti pošteniji sustav potpora, i to onim poljoprivrednicima koji su zaista proizvođači", ističe Gregurić.
Godišnje uvezemo hrane za 2 milijarde dolara
On smatra da neće biti sreće sve dok država bude davala poticaje "muljatorima koji na papiru imaju po stotinu hektara zemlje".
"Neka se njima te potpore ukinu i raspodijele poljoprivrednim proizvođačima", poručuje ddoajući da ne očekuje mnogo ni od fondova EU, iako Ministarstvo poljoprivrede kroz jednu od mjera ulaže 89 milijuna kuna u modernizaciju domaće poljoprivredne proizvodnje.
I dok uvozimo sve i svašta, pa čak i slamu, sijeno i djetelinu, stručnjaci procjenjuju da bi Hrvatska, s obzirom na klimatsko-zemljopisne pogodnosti, mogla proizvoditi hranu u količini dovoljnoj za 25 milijuna ljudi. Za to vrijeme godišnje se uveze prehrambenih proizvoda u vrijednosti od dvije milijarde dolara. U tome, naravno, ima i one hrane, poput tropskog voća, koje se kod nas ne proizvodi, ali i mnogo toga što i sami imamo.
Iz Poljske uvozimo jabuke koje je trebalo baciti
Frano Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice najavljuje da bi cijene voća ove godine mogle biti i upola više nego lani. Primjerice, trenutačno je cijena kvalitetnih jabuka 19 kuna, a do početka ljeta mogla bi dosegnuti i trideset kuna po kilogramu.
"Voće je već sada skuplje i očekujemo da će cijene biti veće i do pedeset posto u usporedbi s prošlom godinom. Po našim trgovačkim centrima može se naći nešto jeftinije jabuke i kruške, po cijeni od deset kuna, ali to je riječ o uvozu iz Poljske od pretprošle godine i umjesto da se to baci, uvezeno je u Hrvatsku", kazao je Ivković za Slobodnu Dalmaciju.
