Osnovan još 1948. Brodarski institut s godinama je postao poznat i prepoznat daleko izvan granica Hrvatske. Visokoobrazovani stručnjaci su u najskupljem i najvećem tehničkom laboratoriju u zemlji provodili razna napredna i zahtjevna ispitivanja i mjerenja za brojne domaće i strane naručitelje.
Svojim znanjem i iskustvom mogli su gurati Hrvatsku naprijed na području gospodarstva, energetike, obrane, no zbog akumuliranih gubitaka, godina nemara i nebrige – država je kao jedini vlasnik odlučila da Hrvatskoj Brodarski više ne treba, Vlada je krenula prema likvidaciji društva, kaže se u prilogu RTL-ove Potrage.
Više nismo u stanju ovakvo nešto stvoriti
''Već četvrtu zimu se borimo da očuvamo naš posao, da laboratoriji imaju kontinuitet, jer ako se onii ugase, nitko ih više nikada neće pokrenuti. Danas u svijetu postoji puno sličnih instituta i ima zemalja koje bi rado izgradile ovakav laboratorij, ali su takvi laboratoriji izuzetno skupi'', kaže Gordana Semijalac, voditeljica laboratorija Brodarskog instituta.
Kaže kako Hrvatska danas ne bi bila u stanju izgraditi ovakav laboratorij, ali spremna je laka srca riješiti se ovakve vrijednosti. Zaposlenici Brodarskog instituta ističu kako su 'najveći i najskuplji tehnički laboratorij na području Republike Hrvatske. Također napominju kako nitko nije dao procjenu vrijednosti instituta kao znanstvene institucije, već je državi bitna samo vrijednost nekretnine.
Vladu jedino zanima nekretnina
Nebriga i zapostavljanje Brodarskog instituta traju već 20 godina pa sadašnja vlada nije jedini krivac. No, pokazala je da je zanimaju isključivo nekretnine. Tržišna vrijednost Brodarskog instituta je 299,5 milijuna kuna. Marta Pedišić Buča, voditeljica djelatnosti pomorske tehnologije, kaže da im je novi direktor Denis Duralija odmah dao do znanja da je došao likvidirati institut, izvući nekretnine i ugasiti djelatnost. Njezine riječi potvrdio je za RTL-ovu Potragu i bivši direktor Igor Tripković kazavši kako restrukturiranje Instituta nije očito ni dolazilo u obzir, nego damo likvidacija.
Država je stopostotni vlasnik Brodarskog instituta koji raspolaže s više od 130 tisuća četvornih metara. No, na tom zemljištu je kulturno dobro gdje se ne može se raditi ništa osim javne djelatnosti.
'To nije nekretinski biznis'
Centar za restrukturiranje i prodaju CERP u svom priopćenju ističe da je u posljednje četiri godine gubitak Brodarskog instituta 36 milijuna kuna te da bilježi kontinuirani pad prihoda, generira gubitak od 6 milijuna godišnje, dužan je 77 milijuna, nema izrađen plan poslovanja, a nekretnine su procijenjene na oko 300 milijuna kuna.
''Demontiraju nešto što je napravljeno prije 70 godina i gdje smo kao zemlja bili među najnaprednijima u Europi, čak i svijetu, s takvim institutom. To je nerazumna odluka, jer se vrijednost Instituta percipira kroz vrijednost nekretnina. To nije nekretninski biznis. Državna imovna je znanje, a ne zgrade'', kazao je za RTL Potragu Ivan Adum, inženjer brodogradnje.
'Odgovorna država bi mobilizirala sve stručnjake'
Vlada je još 2018. godine odlučila da Brodarski institut nije društvo od strateškog interesa Republike Hrvatske. ''Odgovorna administracija odgovorne države bi mobilizirala sve svoje znanje, sve svoje inženjere i doktore brodogradnje i pitala ih što o tome misle. Imali smo veliki institut u Ini s 1200 ljudi i gdje su oni sada? Što mi radimo i istražujemo o energentima'', pita se Adum.
Vladmir Andročec, koji je bio direktor Brodarskog isntituta od 1992. do 2000. godine smatra da je Institut trebalo transformirati u Tehnički institut, koji bi mogao obavljati poslove ne samo za gospodarstvo, nego i istraživanja, razvoj i obrazovanje. Predlagao je, kaže, da Brodarski institut bude jedan od istraživački instituta NATO-a za mornaricu, kopnenu vojsku i zrakoplovstvo, ali prijedlog nije prošao.
