Voda je bila toliko visoka da je prodrla i u nove nebodera. Posljedice su bile katastrofalne, poplavljena je trećina Zagreba, voda je prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi.
U poplavi je 17 osoba izgubilo život, a bez doma je ostalo 40 tisuća osoba. Potpuno je uništeno 10 tisuća stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica. Oštećeno je 120 poduzeća i dva kilometra autoputa.
Ministarstvo naručilo 10 čamaca za buduće poplave u Hrvatskoj
Nakon poplave počeli raditi na obrani
To je najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb. Nakon navedene poplave pristupilo se izgradnji sistema obrane od poplava Srednjeg Posavlja koji je i dovršen 1969. godine, u sklopu kojeg su izgrađeni obostrani nasipi dužine 63 km i oteretni kanal Sava - Odra izgrađen u dužini 32 km koji rasterećuje dio velikih voda i odvodi dio vodnog vala u retencijski prostor Odranskog polja.
Evo kako je Vjesnik tada pisao o poplavi.
"U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala.
Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području...", pisalo je u članku Vjesnika.