Od danas pa do 15. listopada svi poslodavci u ugroženim sektorima mogu se prijaviti za produljenje subvencije plaća svojim radnicima. Mjera je produžena do kraja godine, kao i mjera skraćenog radnog vremena.
Tako Vlada pomaže gospodarstvu, ali građanima koje pritišću krediti i ovrhe - direktne državne pomoći više neće biti. Banski dvori nadaju se da će banke ipak same izići ususret građanima.
Najugroženiji poslodavci mogu odahnuti do kraja godine. Krenule su prijave za nastavak subvencije plaća onim tvrtkama koji zbog koronavirusa imaju gubitke veće od 60 posto.
"Želimo omogućiti da očekivanja naših poslodavaca, da očekivanja naših zaposlenika i radnika uskladimo sa stvarnim stanjem i pružimo im podršku u jednom relativno dugom za ovakvu situaciju razdoblju", kazao je ministar Josip Aladrović.
Od početka krize, u ožujku, do kraja kolovoza za mjeru očuvanja radnih mjesta 164 tisuće tvrtki prijavilo je više od 800 tisuća radnika, za mjeru je dosad isplaćeno 6 i pol milijardi kuna. Za mjeru skraćenog radnog vremena, koja također ide do kraja godine, 540 poslodavaca prijavilo je više od 11 tisuća radnika na što je do jučer isplaćeno 22 milijuna kuna.
Za 4000 kuna po radniku od danas se mogu prijaviti i oni koji odlukama stožera moraju prestati raditi. Iz Vlade se hvale da su pravovremenim i konkretnim mjerama broj nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu smanjili za 14 tisuća. No, oporba traži da vlada reagira i kad su u pitanju otplate kredita i ovrhe, a poduzetnici traže i moratorij na leasinge.
"Hoće li vlada napokon predložiti zakon kojim će taj moratorij na kredite za banke postati obvezan?", pitao je SDP-ov Peđa Grbin.
"Jedno od jednostavnijih, rekao bih, rješenja je moratorij na jednu godinu sa minimalnom kamatom. Tu govorimo o kamati 4, 5 posto", kazao je predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas.
Investicije ne idu samo ugroženima
No, iz Vlade odgovaraju da se u odnose između pravnih subjekata ne mogu petljati.
"Nije to baš tako. Najlakše je reć s druge strane Markovog trga propišite zakonom i idemo se maksimalno baciti u intervencionizam. Nije to baš tako jednostavno. Moramo opet razmišljati i govoriti ne samo o pravima dužnika, nego i o pravima vjerovnika", ističe ministar Zdravko Marić.
Zato se nadaju da će i banke i leasing kuće slijediti primjer Vlade i same odlučiti odgoditi naprate dugovanja jer im ne bi trebala biti u interesu zapljena imovine dužnika.
"Takvu smo situaciju imali 2009. godine tijekom zadnje velike krize i to nije ni do čega dovelo, dakle to sigurno nije rješenje", jasno će ministar Tomislav Ćorić.
No, investicije ne idu samo ugroženima. Kroz nacionalni plan oporavka u iduće tri godine plasirat će oko 9,3 milijarde eura investicija. Idućeg mjeseca bi prvi nacrt plana trebao biti gotov, no Europska komisija sredstva uvjetuje reformama.
"Pozivi za izgradnju kapaciteta, jačanje likvidnosti poduzetnika, opremanje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta i to za sve djelatnosti gospodarstva. (Kojom prvom reformom to pravdamo?). To pravdamo upravo onim reformama kojim smo i rekli da ćemo poticati razvoj gospodarstva, jačanje gospodarstva, administrativno rasterećenje, fiskalnih i parafiskalnih nameta", kaže ministrica Nataša Tramišak.
No, premijer je potvrdio da se nameti čije ukidanje poduzetnici najglasnije zazivaju, članarine u gospodarskoj i obrtničkoj komori, te u turističkoj zajednici neće ukidati.
