Prošle godine je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u posljednjih stotinu godina.
Kako otkrivaju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, rođeno ih je samo 36.647, gotovo 900 djece manje nego godinu ranije, što je prvi put da je broj novorođenčadi pao ispod 37.000.
Dva zabrinjavajuća faktora
Dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, za Jutarnji objašnjava da je do pada nataliteta došlo zbog činjenice da sada u dob u kojoj žene najčešće rađaju (od 25. do 35. godine) dolaze žene rođene nakon 1990. kad se počelo rađati sve manje djece. Prema njemu, drugi evidentni razlog je iseljavanje iz Hrvatske. Naime, djeca se i dalje rađaju, ali izvan granica Lijepe naše.
"Prema analizama, i dalje isti udio žena rađa isti broj djece. Stopa fertiliteta nije padala, čak je blago rasla. Dakle, jednostavno imamo manje žena koje bi mogle rađati i zbog toga je broj rođene djece manji", kaže dr. Čipin za Jutarnji.
Ističe da je stopa fertiliteta, pretpostavljeni statistički broj djece koju će prosječna žena roditi tijekom života, 2016. čak i blago narasla u odnosu na 2015., ali broj novorođene djece nije veći nego je ostao isti. Prema službenim podacima, u razdoblju od 2006. do 2016. broj žena u Hrvatskoj u dobi od 25 do 35 godina smanjio se za gotovo sedam posto, odnosno za 20.000. Upravo ova dobna skupina rađa dvije trećine novorođene djece.
Razlozi baby booma 2008. i 2009.
Najveći broj novorođenih u posljednjih 15 godina zabilježen je 2008. i 2009. kad je broj novorođene djece bio oko 44.000, a dr. Čipin objašnjava zašto je tome bilo tako.
"To je bila posljedica ne samo činjenice da je žena u fertilnoj dobi bilo više, nego i činjenice da je u tom razdoblju na snagu stupio niz ozbiljnih mjera prije donesene Nacionalne obiteljske politike, poput delimitiranja rodiljnih naknada, uvođenja pronatalitetnog dodatka i osiguranja besplatnih školskih udžbenika te se dogodila ekspanzija na kreditnom tržištu zbog koje se lakše rješavalo stambeno pitanje. To je dokaz da politika može na fertilitet ozbiljno utjecati i kratkoročno", ističe.
Za usporedbu, prema podacima DZS-a 1950. godine u Hrvatskoj je rođeno 95.560 djece, a 1990. njih 68.220.
