Da Hrvatska na ljestvici 28 zemalja članica Europske unije ne stoji najbolje, vidi se iz podataka Eurostata o kućanstvima koja nisu u stanju platiti račune na vrijeme, a prema kojima svako šesto hrvatsko kućanstvo nije u stanju platiti režije na vrijeme.
Prema podacima, čak 17,5 posto hrvatskih kućanstava u 2018.
godini imalo je teškoća s plaćanjem računa za komunalne usluge
poput grijanja, struje, plina i vode dok je na razini Europske
unije prosjek 6,6 posto. Od nas su lošije samo
Bugarska (30,1 posto) i Grčka
(35,6 posto) kod kojih otprilike svako treće kućanstvo kasni s
podmirenjem obveza, piše
Glas Slavonije.
Iako se Hrvatska nalazi na vrhu ljestvice dužnika i ubraja se u
zemlje s najvećim brojem neplatiša, umiruje podatak da se taj
postotak smanjuje od 2013. godine i ulaska u Europsku uniju.
Tada čak 30,4 posto kućanstava nije na vrijeme plaćalo
račune. Od tada se taj postotak svake godine smanjuje, a za
usporedbu, od 2017. do 2018. pao je za gotovo četiri posto,
odnosno gotovo za trinaest posto u šest godina. Ako pogledamo
podatke za zemlje u susjedstvu, najbolje stoji Italija u kojoj
samo 4,5 posto građana muku muči s plaćanjem računa na vrijeme.
Slovencima je već nešto teže, njihovih 12,5 posto kućanstava
kasni s podmirenjem obveza, slično kao u Mađarskoj u kojoj taj
postotak iznosi 11,1 posto.
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kaže kako su
navedeni podatci rezultat niskog dohotka naših građana, ali i
komotnih životnih navika. "Ljudi u želji da uživaju viši
ekonomski standard prvo namiruju one proizvode i usluge koje
moraju odmah platiti, a odlažu sve ono što se može odgoditi.
Pritom im dobro dođe sporiji način utjerivanja dugova, u što
ulaze i različiti otpisi i slično. Također, dio građana zaista
nije u mogućnosti platiti račune jer se prvo pobrinu za
namirnice, a ima i onih koji ne plaćaju račune jer ne žive u svom
stanu ili kući pa im je svejedno hoće li im isključiti neku
od usluga.
Svima su zajednički niski prosječni prihodi i nizak
ekonomski standard. Iako je postotak neplatiša pao u posljednjih
šest godina, to je ponajprije zbog aktivacije ovrha, otplate
dugovanja, ali i otpisa do 10.000 kuna, uz zadovoljenje određenih
uvjeta. Na bolje rezultate za 2018. godinu neupitno je utjecalo i
iseljavanje stanovništva koje je našu zemlju pogodilo u
posljednjih nekoliko godina", smatra Jurčić.
Eurostatističari u svojem izvješću navode da se s računima za
režije najviše muče kućanstva u kojima su uzdržavani članovi
obitelji poput djece koja su financijski ovisna. Oko 14
posto kućanstava u EU-u koja se sastoje od odraslog člana s
uzdržavanom djecom suočilo se s teškoćama u plaćanju računa
nasuprot tri posto kućanstava s istim problemom i dva odrasla
člana (u kojemu je bar jedan član u dobi od 65 godina ili više).
Među kućanstvima s dva ili tri odrasla člana i uzdržavanom
djecom, taj udio iznosio je 11 posto.
Gledajući podatke Eurostata unatrag sedam godina, vidljivo je da
je postotak kućanstava na razini Europske unije koji jedva krpaju
kraj s krajem ipak smanjen. Naime, 2013. godine više od 10
posto kućanstava u EU nije plaćalo račune na vrijeme, a na
kraju 2018. taj je udio pao na nešto više od šest posto. Također,
u tom se razdoblju Grčka uvjerljivo nametala kao zemlja u kojoj
građani najviše imaju teškoća s računima za režije te je
svih godina na više od 30 posto, pa čak i 40 posto, primjerice
2015. i 2016. godine. Najmanje problema s plaćanjem računa,
pak, imaju stanovnici Nizozemske, Luksemburga i Češke.
