Hrvatska je po litrama ispijenog alkohola u samom svjetskom vrhu, a procjenjuje se da za čašicom poteže čak 6 posto populacije, ili oko 240.000 građana.
No, problem je to što broj alkoholičara iz dana u dan raste i što među njima ima sve više mladih, žena i djevojčica. Svake godine grupi alkoholičara prikloni se 8000 novih ovisnika. Uz alkoholičare, tu je i ogromna skupina ljudi koja prekomjerno pije, a procjenjuje se da je takvih još oko 1,2 milijuna. Kad se zbroje jedni i drugi, dođe se do podatka da je gotovo pola nacije "pod gasom", piše Novi list.
Unatoč tome, Hrvatska još uvijek nema nacionalnu strategiju za borbu protiv alkoholizma. Štoviše, društvo je poprilično licemjerno po tom pitanju, budući da alkoholizam osuđuje, a istovremeno podržava pijenje, što se vidi po zdravicama uza sve moguće događaje u životu te reklamnim sloganima koji to potiču.
O svemu tome raspravljalo se na V. međunarodnoj lošinjskoj školi o alkoholizmu, koja je ove godine okupila stručnjake iz Hrvatske, BiH, Srbije, Italije.
Doc. dr. sc. Zoran Zoričić ukazuje da se u kliničkim bolničkim centrima alkoholizam i ovisnosti općenito tretiraju u skladu s tim imaju li alkohologa ili stručnjaka za ovisnosti, nedostaje sustavni pristup na razini cijele Hrvatske, a potpuno se zanemaruje takozvana komunalna psihijatrija, dakle stručna pomoć u zajednici. Situaciju djelomično spašavaju klubovi liječenih alkoholičara, koji se temelje na odlično razrađenom i uhodanom sustavu, no oni, s obzirom na krizu, imaju problema s financiranjem.
Mr. sc. Božena Galoić Cigit upozorila je na značaj obitelji, koja usmjerava i odgaja djecu koja će se sutra s tim problemima susretati. I dok će većina uz ovisnost asocirati alkohol, droge, kocku, mr. sc. Galoić Cigit uključuje tu i radoholizam, kupnju, internet, jer sve su to ovisnosti kojima se želi odagnati osjećaje koji izazivaju bol, pa kaže kako su ovisnosti način odustajanja od sebe, a obitelji "ne uspijevaju, ne zato što su one loše, nego zbog loših uputa i loših pravila ponašanja".
Stoga, umjesto prosuđivanja i krutosti, na putu odgoja djeteta u zdravu i ispunjenu osobu, roditeljima se preporuča da budu jasni i određeni, da u raspravama s djetetom ostanu u sadašnjici i konkretnoj situaciji, bez podastiranja starih računa, da razgovaraju bez čitanja bukvica, da izbjegavaju prosudbe, etiketiranja, da ne okrivljuju, piše Novi list.
