Kusin je rekla da gradska knjižnica ne može nastati preko noći, pa je sada teško prognozirati kada će se izgraditi.
"Prvo se teren mora raščistiti, pa prema koncepciji nove knjižnice treba raspisati natječaj za arhitektonsko rješenje, onda ide natječaj za izvođače radova, pa za opremanje. To su dugi procesi", rekla je Kusin novinarima.
Plašt, jedino što je sačuvano s glavne zgrade Paromlina, je fotogrametrički snimljen te će biti "zalijepljen" na novu zgradu koja će do u milimetar biti usklađena s gabaritima stare zgrade. To znači da će biti zadržana memorija na industrijsku baštinu koja godinama propada, ne samo na tom lokalitetu nego i drugdje u Zagrebu, kaže Kusin.
Najavila je da će se i u ostalim industrijskim zonama, na objektima koji su u ruševnom stanju, morati pristupiti revalorizaciji zaštićenih područja, ukloniti djelove koji ne predstavljaju spomeničku baštinu i krenuti s obnovom najvrednijih mjesta.
Na pitanje novinara ima li Grad za rušenje Paromlina odobrenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Kusin je odgovorila da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 17. lipnja uputio pismo ministrici kulture Andreji Zlatar Violić.
"Službeno je zatražena dozvola za hitan postupak da se uklone dijelovi kompleksa u Paromlinu koji direktno ugrožavaju ne samo okolni prostor nego i ljudske živote", rekla je Kusin.
Od Ministarstva još nisu dobili odgovor, ali je u očitovanju za javnost iz Ministarstva rečeno da su već u svibnju imali saznanja da će doći do toga zahvata. "Prema tome, za nikoga taj postupak nije bio iznenađujući", kaže Kusin.
Po njezinim riječima, Paromlin propada već 25 godina pa je bolje da se taj problem riješi dok netko ne strada, budući da se pojedini dijelovi urušavaju pri svakom prolasku nekog teškog kamiona.
Bilo bi puno gore da je netko smrtno stradao, nego što su se počeli uklanjati djelovi Paromlina, zaključila je Kusin.
