Statistika je nepovoljna i alarmantna i ukazuje na trend velikog povećanja nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj u posljednje tri godine, kaže koordinator u Mreži mladih Hrvatske Nikola Buković.
"Vrlo jasni podaci pokazuju da nezaposlenost, posebno , koja je duža od šest mjeseci, a da ne govorim o dugoročnoj nezaposlenosti od godinu dana, vrlo često dovodi do vrlo trajnih šteta za njihov dalji profesionalni razvoj, a potencijalno i do socijalnog isključenja tih mladih ljudi i gubitka njihovog produktivnog potencijala. Postoji opasnost od onoga što se sada sve više i više popularno zove - izgubljena generacija", upozorava Buković.
A da je situacija zaista teška i pesimistična za nezaposlene mlade ljude, pokazuju i svjedočenja onih koji na HZZ-u čekjaju na posao.
"Profesor sam tjelesnog. Diplomirao sam prije četiri godine i od tada neuspješno tražim posao. Javio sam se sigurno na preko 100 natječaja, ali nisam bio pozvan niti na jedan razgovor. U većini slučajeva čak nisam dobio nikakav odgovor, niti su mi vratili papire, niti mi rekli koga su zaposlili", ispričao je jedan mladić ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Radio Slobodnu Europu.
'Zašto sam uopće završavala taj faks?'
Da stvari ne funkcioniraju na relaciji obrazovnog sustava i tržišta rada, pokazuje i primjer nezaposlenih mladih Hrvata koji s fakulteta stižu na HZZ. Jelena je diplomirani agroekolog, kojoj su u HZZ-u u knjižicu upisali da je agronom.
"Strašno je da izmišljaju fakultete i smjerove a nemaju nam šta ponuditi za to. Došla sam na burzu i prijavila se. Završila sam Agronomski fakultet, smjer agroekologija. Pitali su me šta je to. Napisala mi je da sam agronom, ali ja nisam agronom, već agroekolog. Oni po Bolonji izmišljaju sve te silne smjerove na svakom fakultetu, a na burzi ne znaju za to. Ja sa svojih 24 godine ne znam gdje ću raditi. Zašto sam uopće završavala taj faks? Mogla sam odmah nakon srednje otići raditi i sada već biti puna para i imati, možda, auto. Vjerojatno na kredit, ali bih imala mogućnosti dignuti kredit. Ovako nemam apsolutno ništa", ispričala je Jelena.
Traže se čistačice, konobari, vozači teretnih vozila...
Još jedna prepreka u zapošljavanju mladih je obavezno radno iskustvo, koje uglavnom traže svi poslodavci. "Bila sam na par natječaja za mjesto asistenta i sada u INA-i na javnom natječaju. Nisam dobila posao, nažalost. Svi traže iskustvo, a iskustvo ne možeš imati jer nisi radio do sada. Završio si fakultet i to je sve", komentira diplomirana inženjerka geologije Marina Majnarić.
A tko najbolje prolazi na burzi, otkrila je Aleksandra Stengl iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. "Najviše se zapošljavaju: prodavači, čistačice, administrativni službenici, konobari, ekonomski službenici, vozači teretnih vozila, kuhari, radnici na proizvodnoj liniji, automehaničari i pomoćni kuhari".
Vezani članci:
arti-201109100058006 arti-201105230013006 arti-201105240316006 arti-201109190186006 arti-201104040457006
