Ministarstvo vanjskih i europskih poslova neće reagirati na prosvjednu notu srbijanskog MVP-a zbog promjene Statuta Grada Vukovara, kojom je predviđeno ukidanje dvojezičnih natpisa sa gradskih ustanova, institucija, trgova i ulica.
Jutarnji list piše kako je iz ministarstva poručeno kako je to pitanje koje će Hrvatska rješavati kroz svoje institucije.
"Cijenili bismo da susjedna zemlja pričeka da se problemi riješe, kao što smo ih uvijek do sada i rješavali - kroz institucije, a ne da se svaka prilika koristi za zaoštravanje odnosa. Pritom, uloga političara je da svojim izjavama tenzije smiruju, a ne potpiruju", poručili su iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova za Jutarnji list.
Ova izjava se po svemu sudeći odnosi na izjavu srpskog ministra rada i socijalne skrbi Aleksandra Vulina koji je u utorak odluku vukovarskog gradskog vijeća ocijenio "jasnim primjerom rasizma" te sugerirao hrvatskoj vladi da raspusti gradsko vijeće.
Srbijanska novinska agencija Tanjug piše kako će Ministarstvo uprave u roku od osam dana obustaviti odluku o ukidanju ćirilice u Vukovaru ako se pokaže da je njom povrijeđen Ustavni zakon koji regulira pitanja prava manjina.
Takva odluka zatim bi se morala proslijediti Vladi te bi o njoj bio obaviješten Grad Vukovar. Na Vladi je zatim da pokrene postupak pred Ustavnim sudom u roku od 30 dana, inače odluka o obustavi primjene općeg akta prestaje vrijediti.
'Srbija će se obratiti europskim i međunarodnim institucijama'
Srbijanski ministar pravosuđa Nikola Selaković najavio je u srijedu da će se Srbija obratiti europskim i međunarodnim institucijama za zaštitu prava manjina zbog odluke o ukidanju ćiriličnih natpisa u Vukovaru, ocijenivši da ona predstavlja pitanje civiliziranog odnosa prema pravima jednog naroda.
"Bruxelles bi svakako trebao reagirati jer je ovdje u pitanju, prije svega, ugrožavanje ljudskih prava, a onda i manjinskih prava jedne nacionalne zajednice u jednoj državi članici Europske unije", rekao je Selaković za Radio-televiziju Srbije (RTS) u povodu odluke vukovarskog gradskog vijeća o ćirilici.
Selaković je ocijenio nedopustivim da Bruxelles ne reagira, rekavši da su posljednji događaji i odluke u Vukovaru "upravo rezultat" izostanka službenog reaagiranja.
"I svaki put kada se nije reagiralo, pojedinci su to koristili na ovakav način", naglasio je srbijanski ministar pravosuđa.
"Svatko se pita kako je moguće da EU kaže da nema nikakve nadležnosti u ovome području kad je riječ o državi članici, a kada netko želi postati članicom itekako ima nadležnosti. Ovo je pitanje pristojnosti i civiliziranog odnosa prema pravima jednog naroda", rekao je.
Osim toga, EU "nije jedina međunarodna adresa na čija vrata treba pokucati", rekao je Selaković i najavio da će se Srbija bratiti svim međunarodnim institucijama.
"Tu je i Vijeće Europe, kao najstarija institucija za zaštitu ljudskih prava, tu je i visoki povjerenik OESS-a za zaštitu prava manjina. I na svaku adresu trebamo pokucati i reći da je nedopustivo ponašati se prema Srbima kao prema boksačkoj vreći koju će šutirati svako tko stigne", rekao je Selaković.
"Ćirilica je zabranjivana tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata”, rekao je, ustvrdivši da "Srbija nije ta koja provocira", već nastoji djelovati mudro i odgovorno.
Prema njegovim riječima, u Srbiji nacionana manjina ima pravo na uporabu svog jezika i pisma ukoliko je prema posljednjem popisu stanovništva na nekom području ima najmanje 15 posto, dok je u Hrvatskoj za uporabu jezika i pisma propisano najmanje 35 posto.
Selaković je rekao kako su "Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda postali nacionalna manjina", te da se "ne smije zaboraviti da na tim prostorima Srbi žive stoljećima".
"A i tamo gdje Srba danas ima 35 i više posto, čak ni sada ne mogu imati to pravo", rekao je.
Rekao je kako Hrvatska treba "postupiti u skladu s civilizacijskim principima i s ustavnim zakonom i ukinuti odluku vukovarskog gradskog vijeća.
Dužnosnica Europske komisije (EC) Tove Ernst izjavila je ranije beogradskim medijima u povodu odluke vukovarskog gradskog vijeća o uporabi ćirilice da je "zaštita manjina važna vrijednost za EU", ali da nadležnost nad pravima manjina pripada zemljama članicama.
"Komisija nema opću nadležnost glede manjina, poglavito u odnosu na pitanja priznavanja statusa manjina, njihovo samoopredjeljenje i autonomiju, odnosno uporabu regionalnih ili manjinskih jezika", izjavila je agenciji Tanjug Tove Ernst.
