Navodno su ovlaštenje dobili i domari, skladištari, tajnice, pa i 'inženjeri rotirajućih dijelova' (naziv za mehaničare zadužene za helikoptere).

Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova donesen je potkraj studenoga. Nekoliko tisuća stranica elaborata o ovlaštenjima odaslano je policijskim upravama.

U MUP-u u ponedjeljak nisu odgovorili zašto je povećan broj osoba s ovlaštenjem.

"Još 2001. godine Zakonom o policiji išlo se na ublažavanje beneficija jer je neprihvatljivo da, naprimjer, šef kadrovske ili profesor imaju beneficirani staž. Ne mogu naći način da izrazim ogorčenje za administrativno osoblje koje je glede tih beneficija naraslo. Čudi me Sindikat što glasnije ne ističe tu asimetriju. Pa tako se uzima novac od pozornika na cesti. Nema razloga da netko dobiva višu plaću na račun onih kojima na cesti pada kiša za vrat", kaže za Večernji list prof. dr. Petar Vejić, jedan od autora Zakona o policiji iz 2001. godine.

Okretanje sustava na glavu

Vejić je ogorčen i na Uredbu o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, kojom je, potvrdio je glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, čak 85 policajaca dobilo najviši čin – glavni policijski savjetnik. "Ako se zvanja dijele prema zatečenom radnome mjestu, to je okretanje sustava na glavu. Sabotaža", rekao je Vejić.

Vejićevo mišljenje ne dijele u Sindikatu policije. Smatraju da je Uredba dobra jer će "spriječiti preskakanje stuba unutar sustava".

"Prije rata Hrvatska je imala 11.502 policajca, sada ih je 20.500. Naravno da se stvaranjem države broj morao povećati, ali teško je opravdati to što je glava jako narasla u odnosu na tijelo. To organizacijski ne valja", kaže prof. Vejić aludirajući na povećan broj administracije u policiji.