A sad priča o tome kako se mulja s muljem iz Karlovca i Duge Rese. Gradska tvrtka je preko javnog natječaja odabrala tvrtke koje će zbrinjavati mulj koji nastaje u pročistaču otpadnih voda grada Karlovca i Duge Rese. Postrojenjem upravlja gradska tvrtka Vodovod i kanalizacija. Trebali su mulj voziti na preradu u Slavoniju. Ali to se nije dogodilo.
Naš reporter GoranLatković u posjedu je detektivskog izvješća koje kaže da taj mulj završava kao gnojivo - na poljoprivrednim zemljištima kod Varaždina. Naravno to nije legalno, a cijelu tu priču građani Karlovca i Duge Rese plaćaju više od milijun kuna. Prije dvije godine Latković je razotkrio istu aferu i isto muljanje, u Gradu Zagrebu, za što je dobio i novinarsku nagradu HND-a.
Mulj završio na poljoprivrednom zemljištu
Otpadne vode dolaze u postrojenje na pročišćivanje. Nakon toga čista voda odlazi u Kupu, a talog odnosno mulj ostaje u postrojenju i njega treba adekvatno zbrinuti. Tako su na javnom natječaju taj posao dobile dvije autoprijevozničke tvrtke koje ga voze na oporabu u bioplinsko postrojenje u Slavoniju. Sve to košta više od 1,2 milijuna kuna godišnje.
"Vodopijak su tvrtke koje su u ugovoru one koje odvoze mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese i tvrtka Landia je zadnja u lancu koja preuzima mulj od ove dvije tvrtke", kazao je Nikola Rogoz, direktor Vodovoda i kanalizacija Karlovac.
Suprotno od dogovorenog, mulj je odlagan na poljoprivrednim zemljištima u mjestu Novakovec Ludbreški i na području Općine Petrijanec. To dokazuju fotografije i detektivsko izvješće. Nazvali smo i vlasnicu zemljišta u Novakovcu Ludbreškom gdje je mulj istovaren.
"Mi smo to maknuli. Tako da više ničega nema. Sad je čisto", izjavila je Ružica Piljak i Novakovca Ludbreškog.
Nije nam znala reći odakle im mulj, kaže sve je išlo preko sina koji nam se nije javljao na telefon.
"Prema detektivskom izvješću koje posjedujem, poljoprivrednici iz Novakovca Ludbreškog detektivu su rekli kako zemlja, odnosno mulj koji je na njihovoj zemlji, jest zapravo gnoj s obližnje farme kokoši i s jedne svinjogojske farme", govori naš reporter Goran Latković.
No to nije istina. Mulj koji je napustio pročistač ima i popratni list. Vidjeli smo ga i usporediliregistracije kamiona s onima u našem izvješću. U popratnom listu stoji kako je zaprimljen u tvrtki Landia na oporabu, ali taj isti kamion mulj je ostavio na polju u Novakovcu Ludbreškom. Prema pravilniku Ministarstva zaštite okoliša tamo je smio završiti samo ako je stabiliziran i dorađen, a nije.
"Mulj iz pročistača otpadnih voda mora proći određenu tehniku stabiliziranja. Dakle, u pročistaču otpadnih voda grada Zagreba postoji tretman anaerobne fermentacije odnosno proizvodnje bioplina gdje mulj nakon što prođe određene tehnike prođe obradu u kojoj izlazi stabiliziran mulj i dodaje se vapno i njegova suha tvar je puno veća nego što je sirovi mulj", ističe Neven Voća, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Ministarstvo poljoprivrede ove je godine pooštrilo pravila i u novom pravilniku odredilo...
"Da se ne može koristiti stabiliziriani mulj u poljoprivrdene svrhe kod proizvodnje hrane. Što znači da je jedan od ciljeva kojega se želi postići plodnost tla, zaštita od degradacije, zaštita vode, zaštita ljudi i životinja", objašnjava Milan Poljak, profesor na Agronomskom fakultetu.
Jer mulj može sadržavati teške metale koji su opasni po zdravlje. Pokušali smo dobiti tvrtke zadužene za prijevoz i oporabu, javili su se jedino u Eko Logicu.
"Pa ja to prvi put čujem, eto. A tako je to jer mi to vozimo na oporabu", dao je uvid u situaciju Goran Crnčec, vlasnik tvrtke Eko Logic.
A detektivsko izvješće kaže kako tvrtka Landia nikada nije ni zaprimila mulj iz Karlovca. U Vodovodu i kanalizaciji tvrde da za ovo nisu znali.
"Ove vaše navode koje ja ne mogu niti opovrgnuti niti potvrditi, ako javno pravna tijela RH dokažu i nas obavijeste o tome to je dovoljan razlog za raskid ugovora", jasan je Rogoz.
Ministarstva zaštite okoliša i poljoprivrede za početak bi se trebala uskladiti oko pravila za odlaganje mulja. Ali jasno je da se on neće moći zaoravati u poljima gdje se proizvodi hrana. Pogodan je jedino za energetske nasade od kojih se proizvode peleti za grijanje!
