No, ta mu dijagnoza nije dovoljna za oslobađanje plaćanja cestarine jer zakon predviđa da to pravo imaju osobe s nesposobnošću donjih ekstremiteta s namanje osamdeset posto.
To znači da bi uz potpuni invaliditet, trebao još ostati i bez noge kako bi osvario prava.
17-godišnji Deni stopostotni je invalid, ima autizam i donedavno su njegovi roditelji imali pravo na besplatnu cestarinu. Po novom, više nemaju.
"Rekli su nam tamo da bez obzira što njemu piše da je stopostotni invalid da bi trebao da je bez noge jedne, znači da bi trebao biti invalid 180 posto", izjavila je Ankica Marić, Denijeva majka.
Prema Zakonu o cestama pravo na oslobađanje od godišnje naknade za uporabu javnih cesta ima osoba s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, ili nesposobnost donjih ekstremiteta 60 ili više posto.
Denijevi su oslobođeni tog nameta. No, za oslobađanje plaćanja cestarine trebao je zadovoljiti sljedeće uvjete. Nesposobnost donjih ekstremiteta 80 ili više posto, 100 postotni ratni vojni invalid ili 100 postotno oštećenje vida. To što ima noge i stopostotni invaliditet nije bilo dovoljno.
"U subotu ujutro je bilo sve u redu, kad smo se vraćali gospodin nam je na naplatnim kućicama rekao da je naša smart kartica, odnosno smart kartica našeg sina na crnoj listi, kao da je kriminalac", dodaje Ankica.
Zbog slova zakona ne može ostvariti pravo koje bi njegovim nezaposlenim roditeljima olakšalo život. U ministarstvu prometa kažu da samo provode zakon i da ovaj problem treba rješavati ministarstvo socijalne skrbi ili zdravlja, ali iz ta dva ministarstva odgovoraju da se ne žele petljati u zakon koji nije u njihovu resoru. Udruge su zbog toga ogorčene.
"To pravo mogu ostvariti samo osobe kojima su oštečeni ekstremiteti za kretanje. Ono što ja uvijek kažem da je glava glavni ekstremitet koji dirigira svime. Naša djeca su diskriminirana jer ne realiziraju pravo koje ih pripada", rekla je Lidija Penko, predsjednica saveza Udruga za autizam Hrvatske.
Za to pravo bore se već godinama. Na potezu je, kažu, Vlada.
"Ministarstvo prometa postupa po članku pravilnika, a članak pravilnika treba promijeniti zakonodavac, a zakonodavca treba netko prislilit na to tako da je to sve jedno vrzino kolo", dodaje Penko.
Od čije je vrtnje muka onima koji ovise o birokratskim zavrzlamama, piše RTL.
