Nakon što je Ustavni sud odbio pitanja Mostove inicijative o ukidanju covid potvrda i "stožerokracije", oštro je na tu njihovu odluku reagirao predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je kazao da Ustavni sud treba - ukinuti. "Taj organ je postao opasnost, sad vidim da nisam ovo očekivao i to u situaciji koja je neutralna. To su građani odlučili. Iznad svega je volja građana na referendumu. Ustavni sud je pogazio i uništava Ustav. Ovo je ozbiljna stvar, to se nikada nije dogodilo. Ustavni sud je sastavljen od politički odabranih ljudi. Kad počnu jednom napraviti stvari koje su danas napravili, tu se skidaju rukavice. Ukinimo Ustavni sud, on nema razloga postojati nakon ovoga danas. Njima nitko ne vjeruje. Ovo je državni udar", rekao je prije nekoliko dana Milanović.
Sjeme koje je bacio tom izjavom naišlo je na plodno tlo pa se u javnom prostoru počelo propitkivati može li se zaista ukinuti Ustavni sud, kojem često predbacuju da "igra za momčad" Andreja Plenkovića, odnosno Vlade. Je li realno moguće izvesti tako nešto, odnosno ukinuti taj sud? Politički analitičar Žarko Puhovski u razgovoru za Net.hr ističe kako je načelno moguće, ali praktički je to neizvedivo jer treba čitav niz konsenzusa koje je nemoguće postići.
"Moguće je da se zaštita Ustava izvede na drugi način, recimo posrednom funkcijom Vrhovnog suda i slično, no meni se čini da nema razloga da se iz igre izbacuje Ustavni sud, čak i ako se smatra da su neke presude pogrešne", kaže Puhovski, dodajući da tu svatko može imati svoje mišljenje.
Pogrešno formulirana pitanja
"Priče o tomu da Ustavni sud radi za Vladu, koje navodi Most, su zapravo puke brbljarije koje proizlaze iz činjenice da Most nije bio u stanju formulirati suvisla pitanja. Ono što je zaista neugodno jest da je Ustavni sud morao njima očitati lekciju o tomu što se zapravo radi s referendumom, a oni su kao pokretači te inicijative doista morali biti u stanju promisliti ozbiljnije", ističe ovaj politički analitičar.
"Jednostavan primjer, oni su pogrešno formulirali pitanja, pobrkali glagole i tako dalje. Može se smatrati da to nije funkcija Ustavnog suda da upozorava na greške, ali meni se čini da to ne može biti velika pogreška Ustavnog suda, pogotovo ne ako se ne prihvaća ovaj koncept koji je u dva navrata zbrzano izgovorio Zoran Milanović. Poslije je malo ipak odustao od toga izgleda, tvrdeći da svaka inicijativa za promjenu Ustava mora po sebi biti prihvaćena", kaže Puhovski.
Rekao je da je on na to odgovorio klasičnim, takozvanim košarkaškim primjerom - da se može predložiti pitanje treba li unijeti u Ustav odredbu da nitko ne smije biti viši od dva metra. "Većina bi to s lakoćom prihvatila jer većina je daleko niža od dva metra. Kada bi to bilo prihvaćeno, to bi mogla biti demokratska odluka jer bi većina eventualno takvu odluku donijela, ali bi bila odluka koja se protivi samoj biti vladavine prava. Ustavni sud je tu da se bavi vladavinom prava, pa i suspenzijom većine", pojašnjava Puhovski, dodajući da sudovi nisu demokratske institucije i oni moraju biti u stanju povremeno djelovati protiv većine.
Upitan što misli o referendumskoj inicijativi za ukidanje Ustavnog suda, a o kojoj se već sada naveliko šuška po političkim kuloarima, Puhovski kaže da je to skupljanje političkih poena i pokušaj da se popravi šteta. "Meni se čini da je pitanje ukidanja Ustavnog suda nešto što bi moralo biti dopustivo pitanje za referendum, uz uvjet da, što nije kod Mosta baš zajamčeno, bude suvislo formulirano. To nije nešto što je protivno logici ustavnog poretka, da se mijenjaju funkcije pojedinih institucija ili same institucije", pojašnjava analitičar.
"To se može u načelu postaviti kao pitanje, to nije po sebi povreda temeljnih ljudskih prava, uz uvjet da bude suvislo formulirano pitanje, tako da se u njemu naznači koja bi institucija preuzela zaštitu ljudskih prava koju na najvišoj razini u Hrvatskoj provodi Ustavni sud", kaže.
Javnost ne bi bila zainteresirana
Iako je to moguće, Žarko Puhovski ne vjeruje da bi za to postojao naročit interes. "Teme koje se odnose na institucije nisu obično tako 'seksi' i prihvatljive. Ovo sa Stožerom se činilo prihvatljivim zato što je bilo na plimnom valu antivakserskog pokreta. No, to mi se čini da kod velikog broja ljudi ne bi bilo dobro prihvaćeno, tako da bi interes po mom sudu bio dosta mali, a i teško bi se skupila većina", kazao je.
Dodao je da je on prvi u Hrvatskoj još u veljači prije dvije godine istaknuo da bi odluke o suspenziji ljudskih prava vezane uz pandemiju trebale biti donošene u parlamentu 2/3 većinom. "Dakle, tu nije spor za mene. Za mene je spor što se iz toga pokušava napraviti jedna polupismena revizija teksta Ustava koja ništa ne bi promijenila, a s druge strane što se, a to je Ustavni sud točno rekao, povređuje načelo diobe vlasti", zaključuje Žarko Puhovski u razgovoru za Net.hr.
