Kroz povijest, mnogi srednjovjekovni europski i arapski tekstovi često spominju sedam mora. Pritom se ne misli uvijek na ista mora.
Uzmemo li u obzir prirodna i društvena obilježja mora u Europi, razlikujemo tri europska obalna i morska pročelja: sjeverno, zapadno i južno.
Svako od tih morskih pročelja okružuju rubna mora europskog kontinenta.
Sjeverno morsko i obalno područje čini prostor Barentsova mora, Bijelog mora te veći dio Karskog mora.
Bijelo more, zaleđeno je devet mjeseci u godini. Ledolomci je omogućavaju promet sjevernim morskim putem.
Ta sjeverna mora su veoma plitka, odnosno njihova prosječna dubina iznosi od 200m do 300m.
U Barentsovo more ulazi ogranak tople Golfske struje pa je plovno tijekom cijele godine, jer se nikada ne zaleđuje. Njihove su obale slabo naseljene.
Zapadno obalno i morsko pročelje proteže se od Gibraltarskih vrata do rta Nordkapp. Njegove obale su uglavnom niske, pa tako omogućavaju prodor vlažnog zraka s Atlantika duboko u unutrašnjost.
Ta su mora u Europi bogata planktonom i nisu veoma duboka.
Na tom pročelju obale su niske s izraženim morskim mijenama a zimi se Norveško more ne zaleđuje zbog tople Golfske struje. Podmorje ovog mora je bogato naftom i zemnim plinom te važno ribolovno područje bakalara i sleđa.
Sjeverno more također ima i veliko gospodarsko značenje. S kanalom La Manche ono čini jedno od najprometnijih mora u Europi i na svijetu.
'Naopaka spilja' u Sardiniji navodno je dom boga mora - Neptuna.
'Naopaka spilja' u Sardiniji navodno je dom boga mora - Neptuna.
Sjeverno more bogato je ribom te naftom i zemnim plinom u podmorju, a zbog velikoga gospodarskog iskorištavanja ekološki je ugroženo.
'Naopaka spilja' u Sardiniji navodno je dom boga mora - Neptuna.
Baltičko more povezano je umjetno prokopanim Kielskim kanalom. U njega ne ulazi topla morska struja. Zatvoreno je i plitkopa mu je sjeverni dio mu zaleđen i po nekoliko mjeseci godišnje.
Južno obalno i morsko područje proteže se od Gibraltarskih vrata do Crnog mora. Obale ovog mora su uglavnom strme i stjenovite. Obuhvaća Sredozemno more s njegovim manjim morima i vrlo su privlačna zbog topline i velike prozirnosti.
I ovo obalno pročelje, zbog zatvorenosti i spore izmjene vode s Atlantskim oceanom, zbog blizine velikih gradova, luka, pomorskog prometa, rijeka i turista koji ga onečišćuju, postaje sve više ekološki ugroženo
Razlikujemo tri tipa razvedenosti obale:
Dalmatinski tip obale – obala gdje se otoci i poluotoci pružaju usporedno s obalom u smjeru sjeverozapad – jugoistok
Norveški tip obale - gdje su obalni reljefni oblici ( fjordovi ) položeni okomito na smjer pružanja reljefa kopna.
Neodređeni tip obale – tip obale koji nema određen smjer pružanja u odnosu na pružanje kopnene cjeline (npr. sjeverna obala Crnog mora).
