Nakon što je potvrđen pad BDP-a u drugom tromjesečju koji iznosu 15,1%, što je najveći zabilježeni pad otkad se u posljednjih 25 godina bilježi statistika, ministar financija Zdravko Marić rekao je kako to i nije veliko iznenađenje, javlja N1.

"Pad BDP-a u drugom tromjesečju iznosi 15,1% što je otkad se mjeri statistikom nacionalnih računa zadnjih 25 godina, najveći tromjesečni pad ikad zabilježen u Hrvatskoj. S obzirom na okolnosti to i nije veliko iznenađenje, ali treba reći da je to viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje krize kad je najveći pad bio oko 9%", rekao je ministar financija Zdravko Marić.

"Što se tiče analitike, što se tiče ukupne stope pada od 15% i kretanja osobne (čiji je pad 14%, na tragu očekivanja) i državne potrošnje (jedini su zabilježili rast što je očekivano u odnosu na aktivnosti), dobar dio prvog tromjesečja je bilo zaključano gospodarstvo s posebnim režimom", dodao je.

Pad u investicijama

Malo viši pad u odnosu na očekivanja zabilježen je u investicijama. "Od ukupnih investicija u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini 52% se odnosi na građevinu, a ona je zabilježila neznatni plus. Smatramo da je nabava opreme vodila prema tome da su ukupne investicije pale više od očekivanog. Imali smo i fizičku barijeru što se tiče nabava opreme zbog pandemije", rekao je Marić.

Smanjenje uvozne ovisnosti

Marić je rekao da je kod izvoza usluga, bez obzira što je najviši pad (70%), na tragu očekivanja. Nešto bolja je situacija s izvozom robe što je palo oko 10% pa je malo kompenziralo ovaj prvi dio.

Komentirajući uvoz roba i usluga rekao je da je strukturni izazov za hrvatsko gospodarsko smanjivanje uvozne ovisnosti koja je proteklih godina blago povećana. "Kad raste gospodarstvo, domaća potražnja povuče i uvoz. Kad sad pada potražnja, za očekivati je bilo veći pad uvoza, ali on je nešto manji", kaže Marić.

Hrvatska ima značajan udio uslužnih djelatnosti u BDP-u, a neke od njih su izuzetno propulzivne na kojima trebamo graditi gospodarske modele, ali istovremeno pokazuju višu razinu elastičnosti u odnosu na proizvodne djelatnosti, istaknuo je.

Brojke su mogle biti i gore?

"Pad u drugom tromjesečju je na razini eurozone. Kad se gledaju pojedinačne zemlje, ima zemalja koje imaju i višu stopu pada, Italija, Španjolska, Portugal... Napravili smo i analizu s uključenim prvim tromjesečjem, ostvaren je pad od 7,8%", rekao je Marić. "Predstoje nam izazovi", dodaje.

"Vrijeme je uvijek da Hrvatska poduzima iskorake, racionalizacija i još važnije efikasnost. Nije važno samo koliko nešto košta, nego i kakvu uslugu imamo. Ovakva situacija, da Vlada nije reagirala s mjerama, ove brojke koje su dovoljno teške, bile bi još gore. Onda bi i trendovi na tržištu rada bili još lošiji. Da je lako, nije lako", kaže Marić.

Rezanja u javnoj upravi

Komentirao je rezanja u javnoj upravi rekavši kako sve što se tiče toga nije jedina strukturna reforma. "Nije samo pitanje broja. I država je poslodavac, i ti ljudi imaju svoje obitelji. Treba nam racionalizacija i veća efikasnost... ", smatra Marić.

Na pitanje hoće li biti otkaza u privatnom sektoru, rekao je da do sada toga nije bilo. "Ali nitko ne može biti tako odriješit i nedvosmislen da sad garantira što će biti dalje. Izazovi jesu tu. Mnogi govore o vrućoj jeseni, mi se s izazovima trebamo uhvatiti u koštac i trebamo učiniti sve da sačuvamo radna mjesta", dodao je.