Rad u ljetnoj sezoni na Jadranu zanima sve manje državljana Hrvatske, unatoč velikoj stopi nezaposlenosti. Rezultat je to otvaranja europskog tržišta rada za hrvatske radnike. Poboljšanju situacije ne pridonose ni iskustva jednog dijela sezonaca koja znaju biti zastrašujuća i ponižavajuća. Dio onih koji trenutačno rade u sezoni na Jadranu kao da nisu u radnom, nego u robovlasničkom odnosu. Iskorištava se njihov očaj i besparica zbog čega rade 12 ili 16 sati na dan, sedam dana u tjednu za plaću od 3000 ili 4000 kuna. Veliki dio radnika koji bi se u ljetnim mjesecima zaposlili na obali, dolazi iz Slavonije. No isto tako, Slavonci su masovno otišli raditi u druge zemlje Europske unije, a sada poslodavcima na moru nedostaje radnika.
O lošim uvjetima sezonskog rada mnogo se govori, no nikako da ih se u cijelosti promijeni. Tamo gdje nema kontrole, nema sindikata, poslodavci ne poštuju zakon i iskorištavaju sezonce. "Ide se do te mjere da s njima sklapaju ugovore o radu na mjesec dana, a ako se zbog nečega pobune, ugovor im se ne produljuje", rekao je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, piše Glas Slavonije.
Ispod svake razine
Tvrdi kako je situacija sa smještajem radnika šarolika. "U pravilu, samo veliki imaju donekle adekvatan smještaj, dok je ostalo ispod svake razine. Većina sezonaca mora poslodavcu nadoknađivati za smještaj i hranu", kazao je Andrić. Prosječne plaće su 3500 do 4500 kuna neto. "To bi trebala biti plaća za redovno radno vrijeme, no svima im se izbjegava dati slobodan dan, a problem su i dnevne stanke”, rekao je Andrić.
"Radnici u sezoni odrađuju veliki broj sati, a nakon njena završetka rade kraće. Najveći problem radnika koji rade u sezonskim područjima je ostvarivanje određenih prava poput korištenja godišnjih odmora”, napominje Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske. Ne čudi zato što je mnogo ljudi koji su isključivo radili sezonske poslove, otišlo u neke od zemalja EU-a, kako bi za bolje uvjete i veće plaće riješili svoju egzistenciju.
Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava, svjestan je svjedočanstava sezonaca kako sezonski rad u Hrvatskoj znači tri mjeseca rintanja bez slobodnog dana, uz desetosatno radno vrijeme, za prosječnu plaću od jedva 4000 kuna. O tome i o odlasku Slavonaca na rad u druge zemlje EU-a je govorio u Sindikalnoj akciji, glasilu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, prenosi Glas Slavonije.
Ministarstvo pomaže poslodavcima
"Nakon ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska, sukladno slobodi kretanja radnika, ne može zabraniti niti ograničiti zapošljavanje hrvatskih radnika u državama članicama. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava će uz pomoć Inspektorata rada uložiti maksimalne napore kako bi se što bolje zaštitili radnici od nezakonitoga prekovremenog rada i neisplate ugovorene plaće", rekao je Bebić. U ministarstvu smaraju kako je kvalitetna radna snaga jedan od najvažnijih uvjeta uspješnoga poslovanja. Stoga tromjesečni sezonci mogu samo djelomično nadomjestiti kvalitetu stalno zaposlenih sezonaca.
Kako bi olakšali pronalazak kvalitetnih sezonskih radnika u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) pokrenuli su projekt “Veza – Vaš partner za zapošljavanje HZZ“. "U sklopu tog projekta izdvojeni su ključni poslodavci i za svakoga je određen savjetnik. Nakon uspostave ovakvoga načina rada savjetnici su uspostavili kontakte s ključnim poslodavcima iz djelatnosti hotelijerstva i turizma, definirali svoje potrebe te je Zavod pojačao aktivnosti selekcije, odabira i upućivanja adekvatnih kandidata", objasnio je Bebić. Istodobno, Zavod je pokrenuo aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja nezaposlenih osoba za temeljna zanimanja u turizmu - kuhara, pomoćnih kuhara, konobara, sobarica, wellness terapeuta.
"Uvođenjem savjetnika za ključne poslodavce skraćuje se proces od trenutka iskazane potrebe za radnicima od strane poslodavaca do zapošljavanja nezaposlene osobe. U konačnici to dovodi do brže aktivacije i uključivanja nezaposlenih osoba na tržište rada", kazao je pomoćnik ministrice.
