S prosječnom mirovinom od oko 2500 kuna ne može se baš mnogo pod stare dane. Uz obvezni prvi mirovinski stup međugeneracijske solidarnosti te drugi stup individualne kapitalizirane štednje, sve su popularniji i dobrovoljni mirovinski fondovi, koji se još nazivaju i trećim mirovinskim stupom, piše Lider.media.
U tom stupu sami birate koliko često i koliko novca želite odvojiti za starost.
Funkcionira slično kao i drugi stup
Većina ljudi prima svoju mirovinu iz štednje u prva dva stupa, a tek kada postanu umirovljenici shvate da taj model ne polučuje željenu i očekivanu svotu mirovine. U situaciji kada državni mirovinski sustav ne zadovoljava potrebe korisnika, sve popularnija postaje štednja u trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu. Od 2017. godine do danas imaju oko 20 tisuća novih "štediša", a mirovinska reforma ga je od početka 2019. godine učinila još atraktivnijim, piše Lider media.
U trećem stupu čovjek sam bira koliko će novca ostaviti ondje i koliko često, s tim da bi uplate ipak trebale biti redovite i disciplinirane kako bi ta štednja imala smisla. Što se ranije krene štedjeti, to će treći stup biti veći potporanj državnoj mirovini. Taj treći stup funkcionira uglavnom kao i drugi stup: ljudi daju novac koji menadžeri ulažu u projekte, a štednja na računima raste. Pritom i država pomaže sa 750 kuna godišnje.
Pomaže i država sa 750 kuna godišnje
Konkretno, optimalna štednja za treći stup iznosi oko 417 kuna mjesečno, odnosno 5000 kuna godišnje. Ako u jednoj godini uplatite 5000 kuna, država će vam dodati još 750 kuna na vašu štednju. Taj poticaj ima efekt kao i 15 posto prinosa na vašu štednju, ali zarada se očekuje i od poslovanja fonda kojeg odaberete.
Pritom, dakako, postoji i problem kao i kod drugih oblika štednje u Hrvatskoj jer velik broj građana na kraju mjeseca nema od čega odvojiti za starost.
Zbog toga je sve popularnije kod poslodavaca umjesto povišice radniku otvoriti štednju u trećem stupu – jer je za poslodavca to neoporezivo. Poslodavac radniku bez ikakvog dodatnog oporezivanja može uplatiti do 500 kuna mjesečno u treći stup (a taj iznos bi aktivirao i državni poticaj do 750 kuna), odnosno 6000 kuna godišnje. Istom tom radniku mogao bi dati i 500 kuna veću plaću, koju bi taj radnik sam sebi mogao uplatiti u treći stup, no tada bi trošak za poslodavca bio puno veći, piše Lider media.
U trećem stupu više od pet milijardi kuna
Treći stup postoji od 2002. godine, a prosječni prinosi od tada do danas se kreću između pet i šest posto. U njemu je danas više od pet milijardi kuna, koje se ulažu u različite financijske instrumente na tržištu kapitala. Prinos bi se trebao promatrati u duljem razdoblju, budući da se radi o štednji na duge staze.
Da ste na taj način krenuli štedjeti u 30. godini života, te da ste u mirovinu otišli sa 65 godina, treći stup bi vam podebljao ušteđevinu za oko 213 tisuća kuna! A kada bi taj novce raspodijelili na sljedećih 20 godina, treći stup bi vam mirovinu podebljao za nekih 890 kuna, piše Lider media.
