Sigurnost na cestama jedna je od ključnih stvari o kojoj brine policija, a u studiju Net.hr-a gostovao je voditelj Službe prometne policije pri ravnateljstvu policije Josip Mataija koji je govorio o toj temi. Na početku razgovora, Mataija se osvrnuo na broj prometnih nesreća koje su se dogodile 2022. godine te je povukao usporedbu sa statistikom iz 2021.
"Nećemo reći da smo zadovoljni, jer teško je kada ljudi ginu reći da smo zadovoljni. Međutim, statistički pokazatelji od prošle godine ohrabruju", rekao je.
Druga godina u povijesti po najmanjem broju poginulih
"Imali smo veći broj prometnih nesreća za 3%, imali smo veći broj teško tjelesno ozlijeđenih osoba za 10%, odnosno 12% više lako ozlijeđenih osoba. No, ono ključno i ono najvažnije, broj najtežih prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama i broj smrtno stradalih je u odnosu na 2021. godinu manji. U prošloj godini smrtno je stradalo 275 osoba u odnosu na 292 osobe iz 2021. godine“, kazao je. Dodao je da je to druga godina u povijesti po najmanjem broju smrtno stradalih osoba. Najmanje je bilo 2020. godine, no naglašava da tu godinu treba drugačije gledati jer je to covid godina kada je bio lockdown i druge restrikcije pa sukladno tome i puno manje prometa.
"Rekao bih da možemo skoro reći da je najbolja godina, u ovim normalnim uvjetima“, istaknuo je Josip Mataija.
Prošle godine puno se više vozilo. "U 2022. u odnosu na 2021. godinu, ako gledamo promet po autocestama imamo 14,5% više prometa, na državnim cestama 7% više prometa, a prema podacima sa stanica za tehnički pregled, osobni automobili su u 2022. u odnosu na 2021. prešli 7% kilometara više, odnosno svaki osobni auto je prošao 700 kilometara više“, kazao je.
Turistička sezona je bila dobra, a kroz cijelu godinu ušlo i izašlo iz RH je 37 milijuna stranih motornih vozila, što je povećanje od 33%. "Voljeli bismo da je bilo manje smrtno stradalih, međutim podaci ohrabruju pogotovo što se iz godine u godinu taj broj smanjuje“, rekao je.
"Ako bismo gledali 1990., kada je bilo 1360 smrtno stradalih u prometnim nesrećama, mislim da možemo govoriti da idemo u pozitivnom smjeru“, ističe.
Brzina i dalje najveći krivac
Što se tiče najčešćih uzroka prometnih nesreća, Mataija kaže da je to uvijek jedan. "Svake godine radimo detaljnu analizu, međutim praktički je uvijek ista situacija. Najčešći uzrok je brzina, a od smrtno stradalih prošle godine, brzina je krivac za više od 40% nesreća“, rekao je, dodavši da je prošle godine zbog brzine smrtno stradalo 120 osoba.
Brojni stručnjaci kao jedan od opasnijih uzročnika prometnih nesreća navode i umor, a Mataija kaže da je umor teško dokazati kod prometnih nesreća, pogotovo ako je netko smrtno stradao.
"Svi znamo što je umor i koliko je on opasan, pogotovo kada se ide na dalja putovanja. Zato uvijek preporučujemo da čim se osjeti onaj najmanji umor, potrebno je stati, izaći iz vozila, popiti kavu, prošetati malo i onda tek nastaviti vožnju“, rekao je.
"Ljudi najčešće griješe kada idu na dulja putovanja i blizu su svog odredišta. Onda misle da mogu jer su blizu, nastave voziti tako umorni i tu dolazi do problema“, rekao je Mataija pa apelirao na vozače da prepoznaju svaki znak umora te da odmore i tek tada nastave.
Komentirao je i prometne nesreće koje skrive mladi vozači. "Mladih vozača u ukupnom broju vozača ima oko 8% i oni skrive 11% prometnih nesreća. Međutim, dobro je da se iz godine u godinu smanjuje broj teških prometnih nesreća koje skrive mladi vozači", rekao je.
Josip Mataija u studiju Net.hr-a
Sve više nesreća izazivaju vozači starije životne dobi
"Prošle godine u nesrećama koje su skrivili mladi vozači, a govorimo o vozačima do 24 godine, smrtno su stradale 34 osobe. To je šestero osoba manje nego u 2021. godini. I tu imamo dosta velike pomake i bolje stanje“, ističe Josip Mataija.
Rekao je da se često diže buka oko prometnih nesreća koje skrive mladi vozači, no po statistikama imamo jednu drugu situaciju. "Sve više nesreća izazivaju vozači starije životne dobi, dakle vozači 65+ godina. Tu vidimo nešto s čime se moramo više baviti, pogotovo preventivno. Rekao sam podatke za mlade vozače, dok kod starijih vozača, ako usporedimo 2021. i 2022. godinu, u nesrećama koje su skrivili vozači preko 65 godina je smrtno stradalo 40 osoba i imamo povećanje od petero osoba", kazao je, dodavši da se mora raditi i s jednima i s drugima.
S ciljem sprječavanja prometnih nesreća i radi veće sigurnosti u prometu, policija provodi brojne akcije na prometnicama diljem Hrvatske. Mataija smatra da su te akcije učinkovite, a tome u prilog ide i statistika. "Statistika pokazuje da određeni pomaci postoje i da je kultura vožnje na višem nivou nego što je bila. Vikendi znaju biti problematični po onim najtežim prometnim nesrećama koje se događaju. Iz vikenda u vikend provodimo akcije, a kroz te akcije prosječno u Hrvatskoj evidentiramo oko 4000 raznih prekršaja. Ono na što smo se usmjerili su najteži prekršaji koji najčešće dovode do teških prometnih nesreća – brzina, alkohol - i prekršaji zbog kojih ta nesreća bude i teža, a to je sigurnosni pojas ili nepropisno korištenje mobitela", kazao je.
Važnost sigurnosnog pojasa
Od tih prekršaja, otprilike 1500 ih otpada na brzinu, 500-injak na korištenje sigurnosnog pojasa, po 400 u prosjeku bude alkohol i 200-injak nepropisno korištenje mobitela.
Mataija je u razgovoru istaknuo važnost korištenja sigurnosnog pojasa u vožnji. "U prošloj godini, od smrtno stradalih vozača i putnika koji su trebali koristiti pojas, njih 50 posto nije koristilo. Ne možemo egzaktno tvrditi da bi oni ostali živi, međutim sigurni smo da bi veliki broj vozača i putnika ostao živ da je koristio pojas“, rekao je.
"Imamo situaciju - vozač i suvozač vezani, putnik na zadnjem sjedalu nije vezan. Dolazi do prometne nesreće, slijetanja i prevrtanja. Vozač i suvozač ostaju u vozilu, vezani, jer ih je pojas zadržao u vozilu, a putnik na stražnjem sjedalu je ispao te ga je usmrtilo vozilo koje se prevrnulo preko njega“, navodi kao primjer.
Rekao je da policiji nije jasno ako se stalno priča o tome zašto je toliki problem vezati pojas koji može spasiti život.
Na pitanje kako određuju gdje će se provoditi akcije, Mataija kaže da to najčešće ovisi o statističkim podacima, ali i da uvažavaju prijedloge građana.
Rekao je da ove godine nema u planu nikakvih izmjena Zakona o sigurnosti na cestama. "Prošle godine smo radili izmjene, osnovni razlog zašto smo išli u izmjene je bila pojava određenih novih prijevoznih sredstava", rekao je.
Što se tiče prometne kulture turista, Mataija kaže da i oni znaju raditi probleme. "Od ovih 275 smrtno stradalih, 14 posto su strani turisti. I oni rade prekršaje, stradavaju, povremeno se ponašaju onako kako ne bi trebalo. Mi radimo jednako i prema našim vozačima i stranim vozačima. Sankcije su iste", kazao je.
"Mi smo turistička zemlja, drago nam je da nam dođu turisti, no moraju se ponašati i voziti onako kako treba, zbog sigurnosti svih“, rekao je Josip Mataija u studiju Net.hr-a.
