Svega par dana nakon velikog susjedskog derbija između NK Paraga i NK Trnovec, dva kluba iz međimurske Općine Nedelišće o kojima smo pisali u prvom dijelu serijala "O nogometu i ljudima", Vjeran Balog, predsjednik NK Paraga, javlja nam kako je dobio poziv iz policije.
Dobili su upozorenje, priča u telefonskom razgovoru, zato što policiji nisu prijavili utakmicu koja se odigrala u Čakovcu i na kojoj su bili gosti. Iz Međimurskog nogometnog saveza, kaže Vjeran, rekli su im da se NK Parag za to nije trebao niti brinuti kad nisu bili domaćini, a istu su im stvar rekli i organizatori utakmice iz NK Trnovec. Problem se, veli Vjeran, stvorio tamo gdje ga ni nema.
Problema će za NK Parag, konstatiramo uz smijeh, očito biti uvijek. Zagrebe li se malo dublje ispod površine ove sportsko-društvene crtice dobit ćemo priču o odnosu dva mjesta i problematici kojom se institucije ne bave - iako su im akteri ovog serijala adresirali sve probleme.
Desetak dana prije utakmice u Čakovcu otišli smo u Trnovec i Parag, mjesta koja doslovno dijeli cesta i okružuje pitoreskni međimurski krajolik proliven uz Dravu, kako bi vidjeli kako funkcionira suživot između tamošnjih Roma i Hrvata.
U Paragu smo razgovarali s Vjeranom Balogom, a u Trnovcu s Krešimirom Logožarom, predsjednikom Mjesnog odbora Trnovec.
Suživot s Romima
U objektu smještenom tik do terena NK Trnovec na kojem se nije mogla održati utakmica između dva susjedska mjesta, Logožar nam opisuje suživot s Romima iz Paraga te kaže kako s njima imaju puno problema.
"Znaju puštati stvarno glasnu muziku. Cijelo mjesto zvoni kao da se održava kakav koncert, a tako je iz dana u dan. Često čujemo i pucnjavu, izazivaju požare, divljaju autima, rade sitne krađe, ima puno droge…", govori Logožar.
U Trnovcu se, kaže, ne osjećaju sigurno već bespomoćno. Svoje probleme adresirali su nadležnim institucijama. Pritiskali bi Općinu Nedelišće da riješi probleme, a ona bi pritiskala Međimursku županiju, no sve bi stalo, kaže Logožar. Jedino tko im uvijek pruži ruku pomoći je - policija. S njima su održali nekoliko sastanaka.
"Policija koliko toliko napravi svoj posao, ali to je jedino što se desi. Oni izađu na teren kada ih se pozove, riješe ono što je u njihovoj nadležnosti, ali procesuiranje odgovornih za incidente ne postoji", tvrdi Logožar.
Probleme, govori, rade problematični pojedinci iz Paraga, a situaciju s njima trebali bi riješiti mještani romskog naselja.
"Kao i u svakom selu, postoje oni koji rade probleme, a postoje i oni koji hoće imati normalan život. Upravo ti koji žive normalno moraju početi vršiti pritisak na općinu, županiju, pa čak ako treba tražiti i pomoć medija", tumači Logožar.
Problematični pojedinci
U Trnovcu, pitamo ga, žive Romi? On odgovara potvrdno.
"I opet, neki od njih su stvarno u redu, ali imamo i pojedinaca koji rade probleme. Evo, gledajte, na dječje igralište dođe normalna romska obitelj, igraju se s djecom, sve prođe u redu. Nakon njih dođe problematična romska obitelj i iza sebe najčešće ostavi smeće", tvrdi Logožar.
Problem je, konstatirat će, u integraciji problematičnih Roma u društvo. Pitamo ga jesu li točne informacije koje smo čuli, da Romi ne mogu ući u neke lokale u mjestu i okolici. Kaže kako ih u neke kafiće ne puštaju, a i govori o situaciji kada Rome nisu pustili da na benzinskoj obave kupovinu. Sličnu politiku provode i u nekim dućanima. Sve to, ponovit će, jer pojedinci rade probleme.
Pitamo ga ima li komunikaciju s osobom u Paragu koja je tamo na funkciji istovjetnoj njegovoj, a on odgovara - tek tu i tamo.
"Mi im ispričamo svoje, on ispriča svoje. Kaže da su mu ruke isto vezane, a kad nešto pokuša da mu znaju prijetiti", govori Logožar.
Smatra da oni Romi koji nisu zaposleni i nemaju odgovornost i obveze jednostavno ne mogu funkcionirati u društvu.
"Stalno govore da su socijalni slučaj, a kako možeš biti socijalni slučaj ako u godini dana napraviš kuću bez kredita, imaš auto i jako puno djece. To za mene nije siromaštvo. Kada bi imali obaveze koje moraju ispuniti da dobiju socijalu, da je zasluže, to bi bila druga priča", tvrdi Logožar.
Integracija u zajednicu
U Paragu je živo, na ulici je hrpa djece s roditeljima, psi koji pretjerano ne mare za automobile koji pored njih prolaze. Kada prođete kroz Parag, primjetit ćete da je na početku ulice izgrađeno dosta, kako se čini, novijih kuća. Poneke barake tek su se nazirale na kraju mjesta.
Nalazimo se s Vjeranom Balogom i s još nekoliko predstavnika kluba NK Parag, o čijim smo peripetijama s NK Trnovec pisali u prvom dijelu serijala.
Dok sjedimo za dugačkim ovalnim stolom, Vjeran nam okružen članovima kluba govori o razdvajanju Trnovca i Paraga, s obzirom da su nekada bili jedno naselje. Kaže da, otkako su razdvojeni, oni moraju pitati četiri puta da im se riješe neki problemi, a mještani Trnovca samo jednom.
Kaže kako su i on i mnogi Romi u Paragu zaposleni, zarađuju, žive normalnim životom, imaju obitelj s jednim do dva djeteta i pokušavaju integrirati Rome u zajednicu preko NK Parag.
"Ima dosta Roma koji su civilizirani i koji žele živjeti bolji život nego pojedinci iz naselja", govori.
O sitnim krađama koje je spomenuo Logožar, Vjeran kaže kako su za sve što je nestalo surađivali s Trnovcem.
"Nalazili smo dosta toga. Ono što bi našli vratili bi vlasniku", objašnjava Vjeran.
Kaže da i Romi koji žive u Trnovcu ne mogu dobiti baš sve. Takva situacija je, tvrdi, s društvenim domom.
"U Trnovcu imaju društveni dom, lijep i nanovo uređen. Obitelji Roma koje žive u Trnovcu, ne u Paragu, su tražile za neke prilike da im se dopusti korištenje no redovito su odbijene. Imamo osjećaj da mještani Trnovca ne žele biti povezani s nama, da ne žele nikakav suživot", govori Vjeran Balog te dodaje kako ne želi da se Rome diskriminira.
Kako onda uključiti problematične pojedince u društvo? Nije ni on siguran. Kaže da pokušavaju promijeniti situaciju kroz klub, te da i oni svoje probleme adresiraju predstavnicima Roma u Međimurskoj županiji i Saboru.
Rješavanje problema
U slučaju Roma iz Paraga s kojima smo pričali i mještana Trnovca, problem su, po svemu sudeći, problematični pojedinci.
Kao što smo pisali u ranijem tekstu, Općina Nedelišće upoznata je sa svim problemima između Paraga i Trnovca. Ističu kako su u stalnom kontaktu s Međimurskom županijom koja se, kako navodi načelnik Nedelišća Nikola Novak, maksimalno trudi pomoći poboljšati suživot mještana Trnovca i Paraga, u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti.
Iz Međimurske županije nam potvrđuju da su u komunikaciji s Općinom Nedelišće, te da kao županija kontinuirano komuniciraju s općinama na čijem području žive romske zajednice.
"Probleme nastojimo zajedno rješavati jer nam je cilj svima isti. Svakodnevne situacije pokušavaju se riješiti na razini općina, no ponekad je potrebno konkretno djelovanje svih uključenih dionika", ističu iz Međimurske županije.
Navode da se ovakvi problemi ne događaju samo između Paraga i Trnovca, već i drugih romskih naselja i sela u Međimurju.
"To je stalna praksa u selima koja se nalaze u blizini romskih naselja. Međimurska županija unazad nekoliko godina ukazuje na probleme s kojima su mještani svakodnevno suočeni – remećenje javnog reda i mira, rafalna paljba, puštanje glasne muzike, obijesna vožnja, krađe po kućama, krađe usjeva, paljenje polja. Mještani ne osjećaju sigurnost, a navedena ponašanja pojedinih Roma iz susjednog naselja tome svakako pridonose", navode iz Međimurske županije.
Apeliraju na institucije
Kažu kako na razini županije rješavaju pitanja stvaranja ilegalnih deponija i paljenja smeća pri čemu RN Parag prednjači po broju požara.
"Uz to, u nekoliko smo navrata, i županija i općine, pokušali ostvariti suradnju s Državnim inspektoratom vezano uz ilegalnu gradnju i odlagališta otpada, no bez uspjeha. Nažalost, bez podrške državnih tijela, nemoguće je riješiti probleme preko noći", poručuju iz Međimurske županije.
Načelnik Nedelišća Novak također smatra da bez pomoći državnih tijela neće biti puno pomaka.
"Smatram da bi se državne institucije mogle puno više uključiti u rješavanje problema suživota, a ne odguravati problem od sebe, kao što se to radilo proteklih 30-ak godina", ističe Novak.
Koje je onda rješenje za suživot mještana Paraga i Trnovca?
"Smatram da bi mještani Paraga trebali biti obzirniji i ne učestalo narušavati javni red i mir jer se time problem suživota samo produbljuje. Imamo mnogo primjera stanovnika iz naselja Paraga koji su se odselili u druga naselja na području općine i tamo nema nikakvih problema sa suživotom s ostalim mještanima. Želja mi je da naselje Parag funkcionira kao i svako drugo naselje - poštujući sve zakone, prava i obaveze", navodi načelnik Novak.
Iz Međimurske županije pak smatraju da je za suživot potrebna suradnja države, lokalne i romske zajednice.
'Ključ su Romi'
"Javne politike namijenjene Romima, umjesto uključivanja u društvo, dodatno produbljuju jaz između Roma i Međimuraca, a ponekad se stvara dojam da država ne prepoznaje naše probleme. Romima je potrebno pružati podršku od najranije dobi, kroz roditeljstvo, a to se na području Međimurske županije provodi u okviru Unicefovog Jamstva za svako dijete čime se Rome dodatno osnažuje za funkcioniranje u svakodnevnom životu. Nažalost, još je uvijek velik broj mladih Roma bez završenog obrazovanja, koji postaju delinkventi te pribjegavaju kriminalnim radnjama, a tu dodatno izostaje generalna prevencija", navode u Međimurskoj županiji.
Ključ svega su, zaključuju, sami Romi "koji bi promjenom svog ponašanja ubrzali proces prihvaćanja i uključivanja, no aktivna uloga Roma tu gotovo pa u potpunosti izostaje".
"Upravo su pojedinci, mladi obrazovani Romi, mlade obitelji koje su iselile iz romskih naselja, zaposleni, pa i nogometaši NK Parag ključ za uspješni proces uključivanja Roma i rušenju stereotipa te je takvim pojedincima potrebno pružiti dodatnu potporu. Imajući razumijevanja i za mještane Trnovca koji suočeni sa svakodnevnim incidentima gube strpljenje i osjećaju nemoć, dodatno je potreban rad i s većinskom zajednicom", zaključuju iz županije.
I jedini i drugi će, dalo bi se zaključiti iz svih odgovora, ostati prepušteni samima sebi, kako to uvijek na kraju i biva.
