Vijest da se u Hrvatskoj otvara ukrajinsko tržište za izvoz mesa zazvučala je optimistično, pogotovo kada uzmemo u obzir da iz godine u godinu ne smanjujemo, već povećavama količine uvoznog mesa na policama domaćih trgovina.
Lani smo uvezli čak 149.129 tona raznih vrsta mesa, što nas je koštalo 375,2 milijuna eura, a to je za čak pet milijuna više nego 2017. godine. Među spomenutim količinama je najviše svinjetine, gotovo 90.000 tona, zatim peradi koje smo uvezli 20.000 tona, svježe i smrznute govedine stiglo je 22.000 Ttona, mesnih prerađevina 21.000 tona...piše Slobodna Dalmacija.
Unatoč svim akcijama koje propagiraju domaći proizvod, činejnica jest da se uvoz mesa ne smanjuje. U Ministarstvu poljoprivrede, navode kako uvoz stagnira, odnosno da je usporen.
"Vrijednost uvoza mesnih proizvoda u prošloj je godini iznosio cca 89 milijuna eura, dok je vrijednost izvoza iznosila otprilike 78 milijuna eura, pa je pokrivenost uvoza izvozom na razini od 88 posto. Vrijednost uvoza živih životinja iznosila je oko 109,8 milijuna eura, a vrijednost izvoza oko 97,3 milijuna eura", navode u Ministarstvu.
Ispada da je i dalje, unatoč brojnim poticajima za stočare koje Vlada nudi, isplativije uvoziti nego proizvoditi. Svježu govedinu uglavnom uvozimo iz Nizozemske i Poljske, a smrznuto goveđe meso iz Austrije. Kad je u pitanju svinjetina, meso domaćih svinja nam stiže iz Njemačke, Španjolske, Mađarske i Nizozemske...
Janjetinu pak, najviše uvozimo iz Bugarskem Sjeverne Makedonije te Rumunjske. Kad je u pitanju perad, svježe nam meso već tradicionalno u najvećim količina stiže iz Poljske, a ono smrznuto , u komadima iz Nizozemske.
Što se izvoza tiče, Hrvatska je lani izvezla 8878 tona mesa peradi, što je upola manja količina od one koju smo uvezli.
Sušeno ili dimljeno meos bez kosti poput šunki, pršuta i ostalih mesnih proizvoda stižu uglavnom iz Italije. Ovih suhomesnatih proizvoda lani smo uvezli 10.000 tona, od čega je pola iz Italije.
Iz udruženja Croatistočar nisu nezadovoljni brojkama. Uvoz mesa se ne smanjuje, ali ni ne raste kao prijašnjih godina, čemu su po njegovom mišljenju ipak pridonijeli poticaji Ministarstva poljoprivrede.
"Problem je u tomu što mi određenog vrsta mesa stvarno nemamo za
vlastite potrebe. Kad je u pitanju svinjsko meso, samodostatnost
nam se kreće oko 60 posto, za goveđe i juneće meso iznosi 70
posto, a kod peradi je najveća, približno 90 posto. Kad je
najveća potrošnja mesa, dakle, tijekom sezone, mi jednostavno ne
možemo proizvesti tolike količine svinjskog vrata, pancete ili
carskog mesa koje se traže u trgovinama i restoranima, a o
pilećem i purećem fileu da i ne govorim. S obzirom na to da je
kod nas u prosjeku meso jeftinije nego u ostatku EU-a,
Austrijancu se isplati kupiti hrvatsku
junad i on će za nju opet platiti više nego neki hrvatski
dobavljač. I to je jedan od razloga što mi ostajemo bez domaćeg
mesa", kaže Bobetić za
Slobodnu Dalmaciju.
U prva tri mjeseca ove godine, uvoz svinjetine porastao je za pet posto u odnosu na lani, govedine za četiri posto, a peradi za tri posto
