S početkom nove školske godine u kojoj bi napokon trebala zaživjeti i kurikularna reforma, krenuli su i problemi. Financijski.
Naime, zbog povećanih troškova obrazovanja neke škole naplaćuju participacije od svojih učenika i to od 100, 150 pa i 200 kuna. Primjerice, Elektrotehnička škola u Splitu objavila je na svojim stranicama odluku prema kojoj se utvrđuje iznos participacije za povećane troškove obrazovanja, prilikom upisa za svaku godinu obrazovanja, i to u iznosu od 150 kuna po učeniku.
"Prikupljena sredstva mogu se utrošiti za popravak i nabavku: računala i ostale informatičke opreme, softwarea odnosno licenci kao i specifične opreme za kvalitetnije izvođenje nastave iz strukovnih predmeta iz područja elektrotehnike. Sredstva se mogu trošiti isključivo za opremu koja je na raspolaganju učenicima odnosno koja izravno služi za odgojno obrazovni proces (nastava i vježbe).
Iz navedenih sredstava financirati se mogu i: troškovi natjecanja učenika (džeparac, prehrana i sl.), osiguranja učenika, pomoć učenicima slabijeg imovinskog stanja, nagrade učenicima, participacija dijela troškova ekskurzije i maturalne zabave, naknade dijela štete koju učenici naprave pri čemu počinitelji ne mogu biti utvrđeni, nabavku zadaćnica i papira za pismene provjere znanja i slično", navedeno je u odluci škole za koju je dobivena i suglasnost osnivača, odnosno Splitsko-dalmatinske županije.
Slučaj s participacijama komentirala je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak koja je protiv ovakve prakse.
"Osnivači dobivaju milijardu kuna godišnje za same škole gdje su osnivači, naravno imaju i izravne prihode koje moraju pridodati na taj iznos i nema nikakva razloga da osnivači ne skrbe o školama jer je to njihova zadaća, pogotovo ove i prošle godine kada je za škole izdvojeno jako puno novca iz državnoga proračuna za opremanje i nema razloga za takve postupke", rekla je Divjak.
Ministrica i njezin glavni savjetnik Marko Košiček posjetili su učenike sedmog razreda, u kojemu se, u skladu s reformskim načelima, nastava prirodoslovnih predmeta - kemije, fizike i biologije, održava po novim kurikulumima. Na nastavi kemije učenici su im primjerima pokazali novine u nastavi - izveli su nekoliko eksperimenta, na klupama su imali udžbenike i svu potrebnu opremu za izvođenje eksperimenata. Učenici su posvjedočili da im je takav način nastave zanimljiv, a vjeruju kako će tako biti i dalje.
Divjak očekuje kvalitetan prijedlog i rješenje o plaćama učitelja
Ministrica je nakon susreta s učenicima, učiteljima i profesorima, odgovarala na niz pitanja novinara, među kojima je bilo i ono očekuje li da će se ovaj tjedan postići dogovor sa sindikatima o povećanju koeficijenata složenosti posla učitelja, te je li spremna ustrajati u zahtjevima da do toga dođe, pa i uz cijenu njezina mjesta u Vladi.
"Morate imati malo više povjerenja u mene, s obzirom na to da ste u protekle dvije-tri godine nekoliko puta zazivali što ostavke ili neku drugu reakciju, ali smo sve uspjeli riješiti i dogovorili tako da i u ovom pitanju očekujem kvalitetan prijedlog i kvalitetno rješenje jer moramo znati da je činjenica da plaće učitelja zaostaju, a sada im se povećava složenost poslova što se ne smije ignorirati", istaknula je ministrica .
800 pomoćnika u nastavi više nego lani, nastavak edukacije učitelja
Među brojnim novinarskim pitanjima bilo je i zašto još nije riješeno pitanje pomoćnika u nastavi. Ministrica je istaknula kako je za ovu školsku godinu Ministarstvo obrazovanja već do sada odobrilo 800 pomoćnika više u nastavi nego prošle godine kada ih je bilo oko tri tisuće, a sada je već u odobrenjima 3800 pomoćnika u nastavi. Podsjetila je da su neki zahtjevi udruga dolazili i do kraja kolovoza, te objasnila da to pitanje rješavaju stručnjaci koji su i prošli i ovaj vikend intenzivno radili na tomu.
Smatra kako trebamo razumjeti da je problem koji se postavlja pred nas, uz pomoćnike, a i posebne razredne odjele, zaista kompleksan. Jer, podsjetila je na riječi jedne profesorice, kada su u pitanju djeca s teškoćama nema jednostavnih rješenja i svakom djetetu trebamo omogućiti primjerenu prilagodbu.
Ministrica je najavila da će se i u ovoj školskoj godini nastaviti edukacije učitelja i nastavnika, te da će one biti sustavne.
Osnovna škola "Gračani" nije bila među 74 eksperimentalne škole u kojima se, tijekom prošle 2018./2019. godine provodio eksperimentalni program "Škole za život", ali njezin ravnatelj Dalibor Dedić smatra kako je njihova škola maksimalno osposobljena za početak nove školske godine u kojoj će prvašići i učenici petog razreda učiti po novim kurikulumima, odnosno u skladu sa svim promjenama i načelima koja donosi "Škola za život".
Ravnatelj je istaknuo da su učitelji i profesori spremni, ali je svjestan kako je riječ "o reformi živog organizma" pa je za očekivati da će biti nekih problema, ali će ih, istaknuo, svi zajedno rješavati.
Na pitanje je li bilo otpora učitelja i jesu li oni upozorili na neke nejasnoće, Dedić je ustvrdio kako u školi nije uopće bilo otpora. Na novinarsko pitanje kakve poteškoće očekuje, Dedić je odgovorio "kako nije vidovit", ali vjeruje da će biti nekih "problemčića" u tako velikoj reformi.
Profesorica hrvatskoga jezika Marija Ilić rekla je novinarima da za sada imaju većinu onoga što im je potrebno za rad, ali da tableti još nisu stigli što je bilo i jedno od prvih pitanja učenika, a još nisu stigla ni osobna računala za nastavnike.
Na pitanje koje konkretne promjene u njezinu radu donosi reforma, profesorica je odgovorila da će se sve postupno pokazati tijekom nastave, ali da sada može, među ostalim, reći kako je zamišljeno puno više istraživačkog rada te da je nastava prilagođena ishodima učenja.
