To su industrijski deserti koji sadrže veliki udjel masti i šećera, gazirana ili negazirana slatka pića, pogotovo ona koja sadrže kofein, zatim tvrdi margarini, mesni proizvodi poput pašteta i hrenovki, te instant-juhe i jušni koncentrati koji sadrže puno soli i aditiva.
"Cilj i svrha uvođenja Normativa za prehranu učenika u osnovnim školama Ministarstva zdravlja je unapređenje i poboljšanje načina prehrane u školama, te poboljšanje i razvoj pravilnih prehrambenih navika kod djece i mladih", pojasnili su u Ministarstvu zdravlja razloge donošenja ovih smjernica koje propisuju preporučene vrste hrane, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka te raspodjelu preporučenog unosa energije po obrocima.
Osim namirnica koje treba rijetko konzumirati – što znači do dva puta mjesečno – Normativi sadrže i preporučene vrste hrane i jela za pojedine obroke, piše Novi list. Tako bi djeca za zajutrak i doručak trebala dobiti mlijeko ili mliječne proizvode, žitne pahuljice ili kruh od cjelovitog zrna, a dobrodošli su i orašasti plodovi, sjemenke, sir, marmelada, sezonsko voće i povrće i tome slično. Za ručak je preporučeno kuhano povrće ili miješana variva od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, meso, perad, riba, salate od svježeg povrća i voća i slična jela. Za užinu bi učenici trebali dobiti jogurte, mlijeko sa žitnim pahuljicama, pekarske proizvode od cjelovitog zrna, voće, voćne sokove bez dodanog šećera.
U Ministarstvu zdravlja su istaknuli da važnost Normativa "proizlazi i iz epidemiološke slike stanja uhranjenosti školske djece i njihovih nepravilnih prehrambenih navike u kojima se bilježi alarmantan broj djece s prekomjernom tjelesnom masom, uključujući i pretilu djecu, kao i sve veći broj djece koja konzumiraju premalo voća i povrća, a previše energetski bogate, a nutritivno siromašne namirnice".
