Dakle, to znači da će se pri upisu zbrajati sve ocjene svih predmeta i potom podijeliti s brojem predmeta, te da više, primjerice, vrlo dobar uspjeh postignut s prosjekom ocjena 3,5 ili 4,4 neće nositi isti broj bodova.
Ono što u prvom prijedlogu nije postojalo, a sada je uvedeno u dorađeni prijedlog, jest bodovanje ocjena iz predmeta u sedmom i osmom razredu. Tako će se za sve škole, gimnazije i strukovne, bodovati hrvatski jezik, matematika i strani jezik koji su obvezni predmeti i za polaganje državne mature. No, osim njih, bodove za upis u srednje škole trebale bi nositi i ocjene iz još tri predmeta važna za nastavak obrazovanja, a o kojim je predmetima riječ ovisit će o vrsti škole.
Primjerice, za ekonomske škole bodovat će se povijest, zemljopis i tehnička kultura, za elektrotehničke i računalske – fizika, kemija i tehnička kultura. Za čitavo područje graditeljstva i geodezije važne su fizika i tehnička kultura, a za pojedina zanimanja i likovna kultura, piše Večernji list. Za gimnazije će se bodovati uglavnom biologija, povijest i zemljopis, za klasične latinski jezik, a za prirodoslovno-matematičke biologija, kemija i fizika.
Dodatni bodovi za natjecanja, glazbenu školu...
Također, dodatna dva boda učenicima će donijeti završena osnovna plesna i glazbena škola, a četverogodišnje učenje dva strana jezika donijet će im jedan bod. Izravan upis u željenu školu imat će učenici koji su u sedmom ili osmom razredu na međunarodnom ili državnom natjecanju pojedinačno osvojili prvo mjesto i to iz predmeta važnog za upis u školu, dok prvo mjesto osvojeno u petom ili šestom razredu donosi tri boda. Vrednovat će se i sportski uspjesi, najviše s tri boda za osvojena prva mjesta na državnom ili međunarodnom natjecanju.
Minimalan je bodovni prag za upis u gimnazije 56, a za eksperimentalni program strukovne gimnazije 50 bodova te 44 boda za upis u ostale četverogodišnje škole. Upisi će se, kako je i najavljeno, obaviti elektronički, prijave će početi već u travnju, a upisi bi trebali biti početkom srpnja.
