U Prijedlog zakona o zaštiti životinja koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2017., mogao bi biti uvršten prijedlog o 'oporezivanju kućnih ljubimaca', što znači da bi trebao biti izglasan do kraja ove godine, piše Slobodna Dalmacija.
Kako pak doznaje Slobodna, Porezna uprava još nema službenih saznanja o uvođenju 'poreza na pse', a Ministarstvo poljoprivrede još objedinjuje odgovore na dostavljene komentare nakon javne rasprave.
Nedugo nakon objavljivanja ove vijesti, Ministarstvo poljoprivrede je službenim priopćenjem demantiralo ovu informaciju.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Vezano uz dezinformaciju koja se proširila medijima o uvođenu poreza na pse u nastavku dajemo pojašnjenje:
Iako je Udruga Prijatelji životinja predložila uvođenje poreza na pse, pitanje porezne politike nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede - stoga taj prijedlog nije uvršten u tekst nacrta Zakona o zaštiti životinja", navodi ministarstvo.
No, priča o nametu koji bi zahvatio vlasnike oko 350 tisuća registriranih pasa krenula je već prije nekoliko godina, do sada bez konkretnog efekta. I kao kod svega, mišljenja su različita.
Iako se porezima bavi Ministarstvo financija, Branka Buković Šošić, dr. med. vet., voditeljica Odjela za zaštitu životinja Ministarstva poljoprivrede, smatra kako bi uvođenje poreza odnosno prireza na pse trebalo poslati poruku vlasnicima pasa da trebaju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih ljubimaca, s obzirom na to da bi se kao olakšice od poreza u obzir moglo uzeti da vlasnik steriliziranog psa ne plaća porez kao ni onaj koji je psa udomio iz skloništa.
'Podržavamo prijedlog uvođenja tzv. poreza na pse, iako se to ne može propisati Zakonom o zaštiti životinja jer nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede nego Ministarstva financija. Smatramo da bi uvođenje takvog poreza dovelo do bolje kontrole mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse. Procjenjujemo da u Hrvatskoj ima više od 20 posto pasa koji nisu mikročipirani. Maksimalna propisana kazna iznosi 6.000 kuna za sve koji nisu ispoštovali ovu zakonsku obvezu. Smatramo da bi obaveza mikročipiranja svakako trebala biti propisana i za mačke', istaknula je Snježana Klopotan iz Udruge Prijatelji životinja koji pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da suradnjom s Ministarstvom financija pomogne u realizaciji ovog, po njima, korisnog prijedloga koji bi se, da bi bio opravdan, trebao vratiti psima i njihovim vlasnicima.
Kad bi se, kako se priča, svakog vlasnika registriranoga psa u Hrvatskoj oporezivalo sa stotinu eura godišnje, moglo bi se ubrati najmanje 35 milijuna eura ili 252 milijuna kuna. Usto, nepoznato je još koliki će eventualni porez plaćati vlasnici više pasa.
Prema nekim razmišljanjima, porez za kućne ljubimce (pse i mačke) mogao bi popuniti gradski budžet, a iz prikupljenog poreza izdvojiti novac za sterilizaciju pasa i mačaka lutalica. Držanje egzotičnih životinja moglo bi se ograničiti ili posve zabraniti.
