"Sljedeći tjedan krećemo u pregovore s njima. Reprezentativnost utvrđuje posebno povjerenstvo, procedura je komplicirana, ali smo je završili. Vjerujemo da ćemo u ovom razdoblju od mjesec dana uspjeti riješiti i te pregovore", kazao je Pavić gostujući u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
Za sindikate javnih, isto kao i za sindikate državnih službi, do 1. studenoga bi trebao biti dogovoren temeljni kolektivni ugovor, a onda se kreće u pregovore oko granskih kolektivnih ugovora koji trebaju biti sklopljeni do 1. prosinca, rekao je.
Sindikati javnih službi najavili su u ponedjeljak da će u pregovorima s Vladom o plaćama u javnom sektoru tražiti povećanje plaća za 15,2 posto, što po njima zapravo ne bi bilo povećanje plaća, već njihovo vraćanje na razinu iz 2008. godine. Pavić je poručio da samu tematiku pregovora želi, u dobroj vjeri, bez medija i povišenih tonova, ostaviti za same pregovore. "Naša strana će svaki od njihovih zahtjeva argumentirano raspraviti kao što će i oni naše zahtjeve", dodao je.
Vlada traži rješenje za problem budućih umirovljenika
Istaknuo je da su i za sve javne službe bez obzira što nemaju potpisan kolektivni ugovor dignuli plaću dva puta po dva posto - liječnicima, nastavnicima, učiteljima, medicinskim sestrama, radnicima u kulturi. "Kada pogledamo to dizanje, kao i državnim službenicima, to je ulaganje u sve njih od više od dvije milijarde kuna, dodatno opterećenje na proračun sljedeće godine - apsolutno ne stoji da ne mislimo o toj populaciji. Pronašli smo sredstva i samoinicijativno dignuli plaću dva puta po dva posto", istaknuo je.
Nije želio govoriti niti o detaljima pregovora sa sindikatima državnih službi, izrazivši uvjerenje da će ih završiti na vrijeme, odnosno do 1. studenoga, s obzirom na to da do tada vrijedi produžena primjena prava iz kolektivnog ugovora koji je istekao 1. kolovoza. Ocijenio je da ti pregovori kvalitetno i dobro napreduju.
Nakon što su mediji objavili da Vlada RH u relativno kratkom vremenu mora pronaći rješenje za jedan od najdramatičnijih problema s kojim će se suočiti svi budući umirovljenici rođeni 1962. godine i kasnije, a riječ je o tzv. dodatku 27 posto na dio mirovine koji umirovljenici primaju iz prvog mirovinskog stupa te da bi to moglo značiti drastično smanjenje mirovina za te generacije, cijelu je priču danas komentirao i ministar Pavić.
Naime, taj dodatak imaju svi umirovljenici koji su ostvarili mirovinu prema općim propisima još od 1999. godine, s tim da na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje piše kako je od 1. siječnja 2012. taj dodatak na mirovinu od 27 posto “sastavni dio mirovine”. Stoga je potpuno nejasno zbog čega su odgovorni u Vladi RH odlučili tretirati apsolutno sve buduće umirovljenike, koji osim što izdvajaju za prvi mirovinski stup i štede u drugom mirovinskom stupu, kao kategoriju povlaštenih umirovljenika koji nemaju pravo na dodatak od 27 posto, navodi Jutarnji list.
'Između 12.000 i 17.000 radnih mjesta ostaje nepopunjeno'
Vezano za dodatak na mirovine, ministar kaže da je riječ o generacijama '62. i mlađe koje bi u prijevremenu mirovinu mogle ići - žene 2019., muškarci 2022. "Ovdje se radi samo o onima koji imaju beneficirani radni staž i takvih je vrlo malo, ove godine desetak, sljedeće godine dvadesetak, no neovisno što ih je malo, Vlada je odgovorna i traži rješenje i za njih, ali i za sve koji dolaze", rekao je. Vjeruje da će cjelovito rješenje biti doneseno i prije kraja godine.
Pavić je istaknuo da se izračuni rade kako koja generacija odlazi u mirovinu. Ne žele, kaže, ishitrena i paušalna rješenja jer je riječ o ljudima koji djelomično primaju mirovinu iz prvog stupa, djelomično iz drugog, koji je uveden 2002. i on se za te ljude nije stigao kapitalizirati u velikoj mjeri, stoga postoji zaštitni dodatak od 27 posto.
Naveo je da u odnosu prije dvije godine, koju god metodologiju gledali, imamo između 43.000 i 50.000 više zaposlenih, a u odnosu na prošlu godinu imamo 26.000 više zaposlenih.
Istaknuo je da je na Zavodu za zapošljavanje dnevno oglašeno između 12.000 i 17.000 radnih mjesta koja se kontinuirano ne popunjavaju. "Postoje radna mjesta za koja ne možemo osigurati radnu snagu, poslodavci dolaze sa zahtjevima da im se omogući uvoz radne snage jer oni ne mogu naći adekvatnu radnu snagu", kazao je ministar.
Naglasio je da je najveći problem građevinarstvo, u problemima je i turizam, a smatra da je dugoročni ključ uskladiti sustav obrazovanja s potrebama tržišta rada. "Obrazujemo ljude za nepostojeća zanimanja i znanja koja ne trebaju poslodavcima", kazao je.
Vezano za iduću turističku sezonu, kazao je da je već sada veliki pritisak na Vladu te da poslodavci traže oko 40.000 domaćih radnika, ali da su već započeli s prekvalifikacijama i obrazovanjem za sljedeću godinu.
