Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka s predstavnicima sindikata i poslodavaca kako smatra da su postigli kvalitetne zakonske promjene oko stimulacije duljeg ostanka u svijetu rada kojima će sustav biti dugoročno kvalitetan i održiv.
"Smatramo da smo postigli kvalitetne promjene zakona. Manje-više smo se usuglasili da ćemo se i kroz nekoliko dana ponovno vidjeti na bilateralnim sastancima i raspraviti sve prijedloge. Generalni prijedlozi su stimulacija duljeg ostanka u svijetu rada, iz tog razloga mijenjamo zakonsku regulativu da se radnici do 68. godine zadrže u svijetu rada. Potičemo adekvatnije mirovine", kazao je resorni ministar.
Na sastanku se raspravljalo o izmjenama Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
"Prezentirali smo predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu, odnosno šest zakona u domeni radnog zakonodavstva", pojasnio je Aladrović.
Zakoni već danas u javnoj raspravi
Dodao je i kako će zakoni već danas krenuti u javnu raspravu te će se kroz 14 dana vidjeti postoji li još mogućnosti za daljnjim unaprjeđenjem propisa.
"Mi kao Vlada smo se vrlo jasno odredili koji su naši ciljevi i stavovi i kako smatramo da možemo dugoročno omogućiti da sustavi budu kvalitetni i održivi na zadovoljstvo svih građana Hrvatske, stoga smo takav prijedlog i napravili. Naravno, pričekat ćemo prijedloge sindikata i poslodavaca", naglasio je Aladrović.
Dodao je kako smatra da su postigli kvalitetne prijedloge Zakona kojim će obuhvatiti cijeli sustav te će ga učiniti dugoročno kvalitetnim i održivim. Tvrdi i kako statička procjena učinka Zakona o mirovinskom sustavu i dalje stoji te će državni proračun koštati 45 milijardi kuna.
"Što se tiče Zakona o mirovinskom osiguranju, zapravo se prihvaćaju samo izmjene koje su bile dio referendumskog pitanja, a što se tiče Zakona o radu mijenjalo se u pravilu po jedan dva ili tri članka u svakom od navedenih šest zakona. To su blage izmjene u smjeru normativne djelatnosti", ustvrdio je Aladrović.
Nakon javne rasprave zakonske će izmjene, najavio je ministar, u hitnu saborsku proceduru.
Problem otpremnine
Na novinarsko pitanje jesu li poslodavci bili zadovoljni pregovorima i predstavljaju li im problem otpremnine, ministar Aladrović je izbjegao konkretan odgovor. "Recimo da je jedan od problema problem otpremnina u ovom pitanju, no Zakon o radu definira puno šire radno zakonodavstvo tako da se mi ne bismo ograničavali samo na ovaj dio", poručio je Aladrović.
Objasnio je i tko će moći raditi do 68. godine te na koji način će se to radnicima i omogućiti.
"To će se odnositi na sve radnike. Ako poslodavac nije zadovoljan radnikom, ima druge institute da mu se eventualno zahvali. Ako poslodavac ima potrebe za tim radnikom, dakle u tom slučaju mogućnost ostanka u svijetu rada traje do 68. godine, ili ako se drugačije dogovore", zaključio je Aladrović. Napomenuo je i kako se te izmjene odnose na sve državne i javne službenike.
Moći će se raditi i do 70. godine?
Kako piše Novi list, bit će moguće raditi i do 67. ili 68. navršene godine bez dogovora s poslodavcem, ali i do 70. godine ako poslodavac ima potrebu za tim radnikom. Time će se naravno pokušati nešto umanjiti ukupni trošak mirovina. Sada više od 13.000 umirovljenika koristi (novu) mogućnost da kao umirovljenici rade pola radnog vremena.
"Prema izmjenama koje najavljuje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ako radnik želi ostati raditi nakon 65. godine a poslodavac nema potrebu za njim, najvjerojatnije će mu poslodavac morati isplatiti otpremninu za godine koje je još mogao raditi", navodi list.
Svaki mjesec koji zaposlenik bude proveo u radu poslije navršenih 65 godina života bit će stimuliran s 0,34 posto većom budućom mirovinom, dakle i do četiri posto za godinu dana produljenog rada. Sveučilišni profesori i sada mogu raditi i poslije 65. godine ako za njima postoji potreba i ako "udovoljavaju kriterijima izvrsnosti" koji određuje Nacionalno vijeće za znanost. Također, i liječnici i ostalo medicinsko osoblje mogu raditi dulje od 65 godina ako dobiju suglasnost ravnatelja i upravnog vijeća.
Blaža penalizacija za prijevremenu mirovinu
Kako doznaje Novi list, u Zakonu o mirovinskom osiguranju vjerojatno će se vratiti dob za odlazak u mirovinu na 65 godina. Zatim, umjesto sa 18 posto, odlazak u mirovinu sa 60 godina, to jest pet godina prije uvjeta za punu starosnu mirovinu, kažnjavat će se s trajnim smanjenjem mirovine za 12 posto. Za svaki mjesec ranijeg umirovljenja postotak penalizacije će opet biti mjesečno 0,2 posto a za jednu godinu, kao i do stupanja na snagu sadašnjeg zakona, bit će 2,4 posto.
Prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. Sada žene mogu ići u starosnu mirovinu sa 62 godine i četiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog staža. Također, dugogodišnji osiguranik ostvarivat će mirovinu bez penalizacije s navršenih 60 godina i 41 godinu staža.
