Sindikati javnih i državnih službi potpisali su tijekom 2011. i 2012. godine s predstavnicima Vlade sporazume o osnovici za plaće u javnim i državnim službama, po kojima im osnovica treba rasti 6 posto nakon što BDP raste 2 i više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja. To bi za proračun značilo trošak od oko 1,8 milijardi kuna.
Iz Državnog zavoda za statistiku neslužbeno se doznaje da je prosjek rasta BDP-a u zadnja dva kvartala iznosio 1,99948 posto, što je ispod potrebnih 2 posto za aktiviranje sporazuma Vlade i sindikata. Iz sporazuma pak nije jasno može li se prosjek od 1,99948 posto zaokružiti na 2 posto, jer nije definirano na koliko decimala se računa prosjek, pa se pojavila špekulacija da će Vlada to iskoristiti kako ne bi morala povećati plaće.
Sindikati su se odmah usprotivili takvoj mogućnosti i poručili Vladi da se ne koristi takvim "fintama" kako bi izbjegla svoje obveze.
Mrsić u priopćenju navodi kako je "činjenica da je sporazumom o osnovici plaća utvrđeno pravo zaposlenika u javnim i državnim službama na povećanje plaće u slučaju da aritmetička sredina rasta BDP u dva uzastopna tromjesečja bude 2 i više posto".
Vlada je svjesna da su se zaposlenici u javnim i državnim službama odrekli nekih prava i da su time pokazali solidarnost s realnim sektorom i činjenicom da je Hrvatska bila u krizi.
"Sporazum je na snazi i treba ga poštivati, no svjesni smo da će realizacija sporazuma dovesti do dodatnih pritisaka na rashodovnu stranu proračuna Republike Hrvatske, posebno zbog činjenice da je trenutno na snazi privremeno financiranje, do 31. ožujka 2016. godine", ističe Mrsić.
Nakon što su u petak objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a, u najkraćem ćemo roku pozvati sindikate na sastanak kako bi utvrdili stanje i dogovorili daljnje korake, najavljuje Mrsić.
