Ministar financija Zdravko Marić, gostovao je u RTL-u Danas, as njim je razgovarao Ilija Radić.
Osim Ine, govorio je i o porastu troškova, rastu inflacije, ali i drugim aktualnim temama.
Upitan je li mu laknulo nakon ove odluke o tome da se Ina neće otkupiti jer ne mora stvoriti novac za otkup dionica, kaže: "Iz te perspektive možemo reći da, ali to je razumna odluka. Od prvog obraćanja nastojimo raditi u nacionalnim interesima. Ovo nije samo financijsko pitanje, puno je šire od toga", govori.
Je li ovaj prelazak na arbitražu, produžavanje neispunjenog obećanja ne nekoliko godina, ministar Marić govori da će se vidjeti kako će proces ići dalje. "Mislim da je ovo bila razumna odluka s naše strane, učiniti ovaj iskorak danas. Novi momenti su došli", rekao je.
Upitan jesmo li imali novac u proračunu za otkup dionica kaže da bi postupali isto kao sa zrakoplovima. Kada bi se odluka donijela, novac bi se našao.
Ćorić pak kaže da su imali novac za kupnju Ine, no Marić ponavlja kako bi se on našao da se odluka donijela.
Bi li zaduživaje bila opcija, govori kako je uvijek isti princip za stavke u proračunu, ili zaduživanje ili prodaja imovine.
Inflacija raste mjesecima
Mjesecima inflacija raste, a danas je ministar Ćorić najavio i skuplji plin i struju što je novi udar na standard građana, a upitan što će Vlada učiniti kako bi oni najsiromašniji to najmanje osjetili, ministar Marić navodi kako još ne znaju parametre, ali kako će pravovremeno reagirati.
Upitan jesu li opcija vaučeri kaže kako će vidjeti, a ne želi spekulirati. "Za iduću godinu, i ne samo za iduću, proteklih nekoliko mjeseci, imamo podatke za studeni, iduće mjesece da ce doći do dodatnog ubrzanja inflacije", navodi.
Imamo li plan za najsiromašnije, Marić navodi kako postoji mogućnost pomoći kroz gospodarski rast, rast plaća standarda pa tako anulirati efekte povećanja cijena.
Ipak, Vlada se umiješala u rast cijena goriva, a kako će regairati sada, ministar kaže da je i u pandemiji našla odgovor, to će biti i sada.
Konkretno o postupcima ne želi govoriti, a tvrdi da sve ovisi o tome kakvi će biti parametri. Ako nešto ide izvan kontrole na globalnoj razini mi dobijemo signale vodećih ljudi koji kažu kako će ovaj efekt inflacije krenuti ispuhivanje. Mi smo svjesni toga da ako do toga dođe, dogodile su se i događaju se strukturni problemi", navodi pa tu navodi poremećenost opskrbnih lanaca, tržište rada, sve zbog pandemije.
Sve to, navodi, izravno ili neizravno utječe na inflaciju.
Upitan hoće li biti novog rasterećenja plaća kaže da su i u pandemijskoj godini smanjivali porez na dohodak i stope. Kaže da treba sagledati pet ili četiri porezna kruga porezne reforme, ali i činjenicu da na globalnoj razini postoji puno promjena, a psominju se i digitalni zeleni porezi.
Uvođenje eura
Što se pak tiče roka do kad će trajati kočnica, navodi da neće dugo. Porezne izmjene uvijek idu početkom godine pa prije 1. siječnja 2023. ništa.
Upitan hoće li uvođenje eura biti udar na standard građana nadovezao se na infalciju pa rekao kako brojke pokazuju da bi infalcija u proteklih nekoliko mjeseci u ovom razdoblju puno viša od efekta koji bi euro i relativno zaokruživanje cijena mogao kao takav imati. "Mi smo najavili da će od kolvooza biti dualno iskazivanje cijena i ta obveza će biti minimalno nakon godinu dana od uvođenja eura", naveo je.
Zdravstvo - rupa bez dna?
Upitan kada će prestati krpati Beroševe rupe, kaže kako bi bilo sjajno kada bi COVID bio samo problem i da su stari dugovi samo problem, no oni stalno rastu.
Najavio je i reformu kojoj je vidio samo segmente. Postoji li, kaže, upitajte ministra zdravstva.
Što se tiče postojanja mogućnosti da se u blagdansko vrijeme uvede smanjenje PDV-a za ugostitelje, kaže kako sigurno u ovom trenutku ne.
Naposljetku, proračun se u ovo vrijeme dobro puni, a ministar navodi kako se neće hvaliti jer odmah rastu apetiti. "Ostala su dva dana, mogu reći da će porezni prihodi biti iznad plana. Vjerujem u naplatu PDV-a da će ići preko, doprinosi isto preko, trošarine unutar plana. Porez na dobit nešto ispod, rashodi će biti malo ispod. Rezultat proračuna bit će bolji nego je predviđeno u rebalansu. Negdje smo, možda i na razini od 4 posto BDP-a", zaključuje.
