U spomenutim bankama tvrde da je to suprotno zakonima EU, no ministar ne namjerava ustuknuti. Štoviše, najavljuje i novi potez.
"Imamo rješenje i za eure, za njih imamo drugu priču. Ali to dogodine", kazao je Lalovac Večernjem listu.
Predizborno obećanje?
Njegovu najavo očito valja tumačiti kao predizborno obećanje za postizborno rješavanje valutnog rizika kredita vezanih uz euro.
S druge strane Erste Group, UniCredit, Sberbank, Raiffeisen Bank International i Hypo Group Alpe Adria, matične banke hrvatskih podružnica, drže da prisilna konverzija, bez uzimanja u obzir prihoda dužnika i sposobnosti otplate duga, predstavlja ozbiljnu retroaktivnu izmjenu postojećih ugovora čime bi se kršili i sporazumi o zaštiti ulaganja zaključeni između Hrvatske i zemalja sjedišta banaka majki.
Banke imaju "prostora" za popuštanje
Ministar Lalovac po pitanju pregovora s bankama prilično je "tvrd".
"Pregovarali smo sedam-osam mjeseci i vidjeli da banke ne nude apsolutno nikakvo rješenje. Kad smo ga mi ponudili, javili su se s nekim rješenjem koje, doduše, nisam vidio, pa ga ne mogu komentirati, ali iz onoga što sam čuo očito je da imaju 'prostora'", kaže ministar.
Dodaje kako ovime Vlada želi zaključiti priču i dužnike u "švicarcima" vratiti u normalan. Banke, zauzvrat, oko godinu i pol dana ne bi plaćale porez na dobit, a smanjili bi im i troškove zbog zatvaranja loših pozicija.
"Zveckanje oružjem"
Najave tužbi očigledno smatra "zveckanjem oružjem", što možda i nije daleko od istine u situaciji kad država najavljuje daljnje zaduživanje u zemlji.
"Pritisaka će biti, ali u 2016. više ne želimo spominjati švicarce", kaže Lalovac odbacujući ikakvu mogućnost ustupka bankama poput eventualnog uvođenja socijalnih kriterija ili limitiranja iznosa za konverziju, piše Večernji list.
A o tome hoće li podnositi tužbe, svaka će banka odlučiti sama za sebe, kazao je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.
Večernji list / Danas.hr
