Na sjednici Vlade uoči raspuštanja Sabora, 14. svibnja ove godine, donesena je Uredba o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, koja je poznavateljima problematike, i prije nego što je buknuo skandal oko vjetroelektrane Krš-Pađene, zazvonila na alarm.
Prof dr. sc. Ljubomir Majdandžić, s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, inače pionir promicanja sunčeve energije u Hrvatskoj, utemeljitelj Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju, ali i član mnogih uglednih internacionalnih asocijacija, te autor više stotina stručnih radova iz područja obnovljivih izvora energije – uključio se kroz "e savjetovanje" sa stručnim primjedbama u javnu raspravu još u fazi nacrta Uredbe. Nitko nije reagirao. A onda se obratio i pismom ministru zaštite okoliša i energetike, Tomislavu Ćoriću. Bio je to svojevrsni apel, molba da se, s njegova stručnog stajališta - katastrofalna rješenja iz Uredbe modificiraju, ali sve je bilo uzalud.
Pojednostavljeno rečeno, Uredba preko HROTE (Hrvatskog operatera tržišta energije) otvara prostor prostor velikim elektranama na Sunčevu energiju (više od 10 MW) da ubiru državne premije. Prof. Majdandžić je u pismu ministru Ćoriću argumentirano objasnio neodrživost modela u kojem bi solarne elektrane snage više od 10 MW dobile tržišnu premiju, te je apelirao da takva Uredba – ne ide u daljnju proceduru, ali ona je ipak, taman uoči raspuštanja Sabora, dakle u fazi kada počinje tehničko funkcioniranje – prošla na sjednici Vlade.
Radi li se i u ovom slučaju pogodovanju investitorima koji već negdje čekaju spremni i žele graditi goleme solarne elektrane i ubirati astronomsku zaradu na subvencijama, iako takve goleme solarne elektrane niti nisu potrebne Hrvatskoj, pitamo u uvodnom dijelu razgovora profesora Majdandžića. Kaže da u ovom trenutku takav investitor nije vidljiv, ali to ne znači da već negdje ne traju pripreme. No, spreman je detaljno pojasniti zašto je ova nova Ćorićeva Uredba, po njegovu sudu, dubinski štetna za Hrvatsku, i doista ostavlja prostor zaključcima da se priprema pogodovanje nekim graditeljima velikih solarnih elektrana.
Profesor Ljubomir Majdandžić pisao je ministru Ćoriću upozoravajući ga na nelogičnu uredbu ali nije dobio odgovor
NET.HR: Zašto smatrate velike solarne elektrane pogrešnim izborom za Hrvatsku?
MAJDANDŽIĆ: Hrvatskoj ne trebaju velike centralizirane fotonaponske sunčane elektrane većih snaga. Smatram da maksimalno veća sunčana elektrana može biti 5 MW, izuzetno do 10 MW (do sada smo imali 1 MW), s obzirom na naš elektroenergetski sustav. Sunčane elektrane snaga više od 10 MW ne bi se trebale poticati tržišnom premijom već moraju biti na tržištu. Prijedlog da kako raste raspon razreda da raste i kvota nije dobra, trebao bi biti obrnuto kako sam predložio Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i kako je to područje uređeno u Europskoj uniji. Sve sam to obrazložio izvorom podataka: Global Market Outlook For Solar Power (2019. - 2023). Zato to smatram pogrešnim izborom za Hrvatsku i ne mogu zamisliti da je netko predložio da najveća kvota za sunčane elektrane bude ona veće od 10 MW i da se one uz to mogu poticati tržišnom premijom, a u konačnici da će to sve platiti građani Republike Hrvatske.
NET.HR: Kakva su rješenja za solarnu energiju najčešća, odnosno, preporučena u Europskoj uniji u zemljama sličnima Hrvatskoj?
MAJDANDŽIĆ: Sagledavajući ukupnu instaliranu snagu fotonaponskih sustava u Europskoj uniji, posebno prioritete razvoja ugradnje fotonaponskih sustava u EU-u (javni ili privatni sektor) kao i mjesta ugradnje (obiteljske kuće, višestambene zgrade, komercijalne zgrade, industrija, poslovne itd.), a posebno imajući u vidu distribuiranu proizvodnju tj. proizvodnju električne energije na mjestu potrošnje, u Uniji je do 2018. godine instalirano oko 70 posto na krovovima ispod kojih je i potrošnja električne energije. Dakle, to nisu velike sunčane elektrane, pogotovo ne preko 10 MW snage!
NET.HR: Zahvaljujući ovoj Uredbi velike sunčane elektrane, preko 10 MW, dobile bi državnu subvenciju, odnosno tržišnu premiju - preko premijskog modela koji uvodi ministar Ćorić. Možete li nam ugrubo predstaviti koliko bi jedna tako velika solarna elektrana zarađivala?
MAJDANDŽIĆ: Ovisno koliko je velika sunčana elektrana, ali i s malom premijom moglo bi doći do ekstravelikog profita što će ovisiti o razini postavljene tržišne premije. Smatram da tržišna premija nije potrebna za velike sunčane elektrane, a time nije potrebna za njih niti kvota i one mogu tržišno djelovati kao što je to u Danskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj...
NET.HR: Dakako, sve ovo izgleda kao svojevrsna priprema za neke investitore koji smjeraju graditi takve velike sunčane elektrane i ostvariti goleme zarade. Je li vama poznato, jesu li se u Hrvatskoj već angažirali investitori koji bi bili zainteresirani graditi tako velike solarne elektrane?
MAJDANDŽIĆ: Meni još nisu poznati investitori u velike sunčane elektrane, ali se bojim da se ne dogode stvari kao u razvoju vjetroelektrana. Naravno da Hrvatskoj trebaju svi obnovljivi izvori energije, poput energije Sunca, vjetra, biomase, bioplina, geotermalne energije, energije malih vodotoka i dr. I Hrvatska se sve više okreće korištenju obnovljivih izvora energije. No, taj zaokret se trebao dogoditi davno prije, prije 25 godina. Prije desetak godina odjednom je nastao veliki "bum" korištenja obnovljivih izvora energije, ali na žalost samo jednog - a to su vjetroelektrane. Na žalost, u Republici Hrvatskoj nismo raznomjerno razvijali obnovljive izvore energije.
NET.HR: Kako vi komentirate skandal s vjetroelektranom Krš-Pađene? Upravo svjedočimo istrazi USKOK-a zbog dogovaranja za "donošenje akata" koji bi omogućili ubiranje subvencionirane cijene.
MAJDANDŽIĆ: Upravo iz tih razloga ne bih želio da se tako nešto dogodi u području korištenja Sunčeve energije jer sam utemeljitelj Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju (HSUSE) 2004. godine i njen dugogodišnji predsjednik. Iskreno sam zabrinut zbog svih tih mogućih manipulacija, pa i stvaranja uvjerenja u javnosti da su obnovljivi izvori energije područje za "laku zaradu", a ne plemeniti put za energetsku tranziciju, opskrbu stanovništva i očuvanje prirode.
Majdandžić smatra kako nam prijeti novi slučaj vjetroelektrane
NET.HR: Je li lobi vjetroelektrana - najjači lobi obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj?
MAJDANDŽIĆ: Da, lobi vjetroelektrana je najjači lobi obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i to nije sporno i na tome im treba čestitati, ali su sporne mjere poticaja koje su iznad tržišnih. Jasno je da treba promicati obnovljive izvore energije, ali na način da se potiče proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije na mjestu potrošnje energije do snage priključka u kojem će se električna energija proizvoditi prije svega za vlastitu potrošnju, a tek višak energije se isporučuje u elektroenergetsku mrežu i za obračunsko razdoblje od jedne kalendarske godine koja se obračunava dvosmjernim brojilom električne energije.
NET.HR: Vi ste jedan od pionira zagovaranja solarne energije u Hrvatskoj. Koja rješenja za Hrvatsku vi smatrate optimalnima?
MAJDANDŽIĆ: Republika Hrvatska, iako na daleko boljem zemljopisnom položaju glede dozračene energije Sunčeva zračenja u odnosu na druge zemlje Europske unije, ne koristi dovoljno energiju Sunčeva zračenja u dobivanju toplinske, rashladne i električne energije.
Udio pokrivanja električnom energijom proizvedenoj iz sunčanih elektrana u zemljama Europske unije 2019. godine iznosio je pet posto, a u Hrvatskoj 0,35 posto. Kad bi Hrvatska imala takav udio u ukupnoj potrošnji onda bi u Hrvatskoj već sada trebala biti instalirano 750 MW sunčanih elektrana, a na žalost imamo 56 MW. Za Republiku Hrvatsku i naš elektroenergetski sustav su od značaja male sunčane elektrane do snage priključka građevine odnosno pokrivanja vlastite potrošnje energije. Takvih sustava bi se bez ikakvog utjecaja na elektrodistribucijsku mrežu moglo instalirati do 2030. godine 1500 MW snage. Oni bi godišnje proizvodili 1875 GWh čiste električne energije, bez stakleničkih plinova, a to je 10 posto naše potrošnje, odnosno trećina uvoza električne energije u Hrvatsku.
Korištenje Sunčeve energije je od lokalnog značaja i vodi otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u ruralnim područjima, područjima od posebne državne skrbi, priobalju, zaobalju i otocima. U konačnici Hrvatska smanjuje uvoz električne energije i emisije stakleničkih plinova, građani Hrvatske postaju bogatiji, a glede gospodarstva otvaraju se nova radna mjesta lokalnog karaktera u proizvodnji, projektiranju, montaži, nadzoru, puštanju u pogon, održavanju, marketingu i promidžbi solarnih toplinskih i fotonaponskih sustava.
NET.HR: Je li ministar Ćorić odgovorio na vaš dopis? Ili bilo koja služba iz Ministarstva?
MAJDANDŽIĆ: Ne, nitko iz Ministarstva mi nije odgovorio. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. svibnja 2020. godine donijela Uredbu o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, tako da će se očito poticati i velike sunčane elektrane a to će sve platiti građani Republike Hrvatske.
