ZAGREB - Obrazlažući odluku da se od 1. svibnja poveća cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, ministar zdravlja Dario Nakić rekao je u srijedu kako je to jedna od mjera koja će dovesti do povećanja prihoda zdravstvenog sustava.
"To je mjera koju smo, na žalost, morali donijeti. To nije naš izbor, naš izbor bio bi, ako mene pitate, da ne moramo ništa plaćati za dopunsko osiguranje, ali, nažalost, to nije moguće i morat ćemo povećati stopu za one koji plaćaju dopunsko da bi 900.000 naših građana, a to su učenici, studenti, umirovljenici s malim mirovinama, darivatelji organa i krvi, i dalje mogli dobivati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu", izjavio je Nakić nakon Vladine sjednice.
Mjera je nužna, kazao je, zbog velikih gubitaka u sustavu koji dosežu 2,5 milijarde kuna i predstavljaju veliku financijsku nestabilnost, a nastali su unatoč tome što je prije dvije godine provedena sanacija zdravstva u iznosu od 3,5 milijarde kuna.
"Način na koji možete osigurati da sustav bude stabilan i da svi građani mogu dobivati kvalitetnu zdravstvenu uslugu je kroz podizanje prihoda i smanjenje rashoda", kazao je Nakić.
Podsjetio je kako je prigodom uvođenja dopunskog osiguranja, koje danas plaća oko 1,5 milijuna građana, postojalo nekoliko kategorija osiguranika koji su izdvajali 130, 80 ili 50 kuna, ovisno o imovinskom cenzusu, a nakon toga je uvedena zajednička polica za sve u iznosu od 70 kuna.
Naveo je primjer Slovenije, gdje se za dopunsko izdvaja 28 eura, što je preko 200 kuna, rekavši kako Hrvatska za zdravstvo izdvaja puno manje, a nema slabiji zdravstveni sustav.
Osim poskupljenja police, Nakić je najavio i povećanje maksimalnog iznosa participacije s 2000 na 3000 kuna za građane koji ne plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje.
Na pitanje je li bila moguća racionalizacija unutar sustava, bez da smanjenje dugova ide preko leđa građana, Nakić je odgovorio kako bi se po sadašnjim procjenama unutar sustava moglo uštedjeti oko 300 milijuna kuna, no to ne bi bilo dovoljno za pokriće svih dubioza. Dodatnu racionalizaciju očekuje u bolničkom sustavu, čije reforma kreće do kraja godine, kao i u reformi hitne medicinske službe, koju najavljuje za 1. svibnja.
Tu se, dodao je, predviđa s jedne strane povećanje mreže hitne medicine s timovima 1 (liječnik, medicinski tehničar i vozač) u 20 gradova iz kojih se stanovništvo iseljava i nema kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a s druge strane nastojat će se rasteretiti bolničke hitne prijeme s obzirom da u njih danas dolazi preko 60 posto nehitnih bolesnika.
Pacijentima koji će dolaziti temeljem svoje procjene, bez uputnice i javljanja svojim liječnicima obiteljske medicine ili izvanbolničkoj hitnoj pomoći, a nakon trijaže budu ocijenjeni kao nehitni, bit će ponuđeno da se jave svojem obiteljskom liječniku i izvanbolničkoj hitnoj, a ako ostanu u bolnici morat će taj pregled platiti u jednom segmentu, rekao je Nakić.
