Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u subotu je na sjednici u povodu 25. godišnjice javnobilježničke struke u Hrvatskoj kazao kako smatra da je bilježništvo rasteretilo sudove, ali istaknuo i da očekuje kako će u budućnosti biti manje ovrha.
"Imamo bilježnike da donose rješenja na temelju vjerodostojne isprave i svi znamo da je posljednjih godina bilo puno ovršnih postupaka, a sada se taj broj smanjuje kako su makroekonomske prilike u zemlji bolje – tako se i obveze urednije izvršavaju. Projicirali smo i onaj zakon o jednostavnom stečaju potrošača i ovrsi na novčanim sredstvima koji su dali svoje učinke. Očekujem da će u budućnosti biti manje ovrha jer mislim da će ljudi savjesnije ulaziti u obvezno-pravne odnose i savjesnije preuzimati obveze", kazao je Bošnjaković.
Pritom je svim bilježnicima čestitao 25 godina povratka bilježništva "koje je u Hrvatskoj imalu dugu povijest".
Bošnjaković: Bilježništvo donijelo dodatnu pravnu sigurnost
Naglasio je kako smatra da bilježništvo nije samo rasteretilo sudove u pravosudnom sustavu, nego je donijelo i dodatnu pravnu sigurnost. Podsjetio je da bilježnici djeluju u mnogim područjima, od zemljišno-knjižnih postupaka, postupaka vezanih uz osnivanje trgovačkih društava i naročito "nepopularnih ovršnih postupaka". Dodao je da postoji prostor za unapređenje uloge bilježništva u budućnosti kojim bi se još više rasteretio pravosudni sustav i kako bi ga se učinilo još protočnijim.
19.09.2019., Zagreb - Sabor je 14. sjednicu nastavio raspravom o Prijedlogu ovrsnog zakona. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
U svezi toga, osvrnuo se i na najavljene izmjene Zakona o javnom bilježništvu. "Novi zakon ćemo raditi u suradnji s bilježnicima i tražit ćemo neka nova područja gdje možemo rasteretiti sudove. Mislim da napredak možemo napraviti u zemljišno-knjižnom pravu i u nekim segmentima parničnog postupka", kazao je Bošnjaković dotaknuvši se i tzv "nasljednog prava" u bilježništvu.
"Nema ni sada tu nekog nasljednog faktora nego naprosto postoje činjenice da u nekim uredima dugi niz godina rade ljudi iz obitelji i s te strane oni o tome radu u obitelji po broju godina koje su proveli imaju pravo nekakvog prvenstva i daju kontiunitet u kancelariji. Mislim da nije imenovanje nekog koji je bio u okviru obitelji nije sporno i nigdje se nije dogodilo da bi ono na sudu bilo sporno", kazao je Bošnjaković.
Ogledni spor jamči ujednačenu sudsku praksu
Osvrnuvši se na najavljene novosti u procesuiranju "slučaja franak" Bošnjaković je rekao da je sustav oglednog spora uveden zadnjim izmjenama zakona o parničnom postupku.
"Taj sustav jamči ujednačenu sudsku praksu i brže rješavanje sporova kojih je više s istom ili sličnom činjeničnom i pravnom osnovom. Tada zapravo Vrhovni sud nastupa i ako je takvih predmeta više, onda daje svoje mišljenje koje obvezuje sudove koji postupaju u tim predmetima. Postupci će tada ići brže", kazao je Bošnjaković.
23.10.2019., Zagreb - 10. Medjunarodna konferencija "Alternativno rjesavanje sporova - suradnja uprave i pravosudja s gospodarstvom". Djuro Sessa. Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa istaknuo je značaj bilježništva u hrvatskom pravosudnom sustavu.
"Bilježništvo ima svoje mjesto u Hrvatskoj i u njenom pravnom prostoru. Mislim da se kroz ovih 25 godina pokazalo da je razina pravne sigurnosti povećana u Hrvatskoj i da javni bilježnici tome daju svoj doprinos. Mislim da utjecaj i involviranje javnih bilježnika u druge pravne postupke treba povećati", kazao je Sessa.
Rauš-Klier: Ljudi na temelju malog broja loših primjera sude o bilježničkoj službi
Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvjezdana Rauš-Klier naglasila je kako je 25. godišnjica "povratka" bilježništva u Hrvatskoj veliki jubilej, istaknuvši kako to potvrđuje i veliki broj europskih i svjetskih delegacija, njih čak osamnaest, koje su se odazvale sjednici održanoj u zagrebačkom hotelu Sheraton. Osvrnula se i na česte optužbe na preskupe usluge i lošu percepciju javnosti o radu i ulozi bilježnika kojih je u Hrvatskoj ukupno 328.
"Općenito, percepcija javnosti o bilježnicima nije dobra i dobrim dijelom smo i mi sami za to zaslužni. Trebalo bi ljude više informirati kakve su zapravo naknade. Konkretno, od naknade u ovršnom postupku 14 posto ukupno naplaćenog iznosa pripada javnom bilježniku. Mi redovno uplaćujemo visoke iznose u državni proračun, sve naše usluge transparentno su evidentirane", kazala je predsjednika Komore.
I istaknula je kako će vrlo malo bilježnika riskirati licencu i dobru službu da bi se upustilo u neke koruptivne ili slične radnje. "U posljednjih 25 godina puno se radilo i ljudi na temelju malog broja loših primjera sude o našoj službi", zaključila je Rauš-Klier.