Milinoviću, nećeš ukidati bolnice po Hrvatskoj!

Reforma zdravstvenog sustava, a posebno mogućnost ukidanja ili spajanja pojedinih bolnica nailazi na najveći otpor upravo u redovima HDZ-a.

16.3.2010.
11:27
VOYO logo

Ministarstvo zdravstva analizira bolnički sustav, nakon čega bi trebala uslijediti kategorizacija, koja bi, kako je nedavno priznao i sam ministar Darko Milinović, mogla dovesti do ukidanja nekih odjela, ali i zatvaranja pojedinih bolnica.

U Ministarstvu zdravstva priznaju da rade na analizi i kategorizaciji bolnica, ali ističu da im je trenutačni prioritet odvajanje javnog i privatnog zdravstva te reguliranje oglašavanja lijekova, piše Novi list. Međutim, ako ta kategorizacija bude značila zatvaranje neke bolnice, ministar može očekivati žestok otpor potpredsjednika HDZ-a Andrije Hebranga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Čuo sam da se priča o ukidanju pojedinih bolnica, ali ja ću se boriti protiv toga. Nijedna bolnica u Hrvatskoj nije višak. Zašto bismo ukinuli bolnicu u Ogulinu, Požegi ili bilo kojem drugom gradu", odlučan je Hebrang i prije nego je ministar zdravstva završio svoju analizu.

Hebrang se prisjeća kako je kao ministar zdravstva devedesetih godina ukinuo bolnicu u Dugoj Resi, koja, kako tvrdi, nije imala razloga za daljnji rad, te da je smanjio ukupan broj bolničkih kreveta za 30 posto u hrvatskim bolnicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Sada u Hrvatskoj na tisuću stanovnika prosječno dolaze četiri bolnička kreveta i to je europski standard. Dakle, ne postoji višak bolničkih kapaciteta. Druga je stvar racionalizacija poslovanja. Još 1999. godine pacijenti su se prosječno liječili 11 dana u bolnicama, sada je to samo osam dana, a cilj bi trebao biti da bolničko liječenje traje šest dana", kazao je Hebrang. On ima i rješenje za prikupljanje potrebnih financijskih sredstava za očuvanje svih 66 bolnica koje državni proračun sve teže podnosi. Tako predlaže da se dio troškova prebaci na pacijente. Hebrang se poziva na europska iskustva te preporučuje da i u Hrvatskoj građani pored zdravstvenog doprinosa plaćaju 15 do 20 posto svih zdravstvenih usluga jer će se u protivnom zdravstveni sustav teško održati.

"Kad građani budu više participirali u financiranju zdravstva, kao što je to i u Njemačkoj, Češkoj ili Srbiji, više se neće morati raspravljati o ukidanju bolnica", kaže Hebrang, piše Novi list.

Prethodni članci:

arti-201003010269006 arti-201002120234006 arti-201002160312006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo