Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je u subotu kako dok god Sabor funkcionira, nema potrebe za duetom premijer - predsjednik, da je u trenutnoj situaciji prihvatljivo ograničavanje određenih ljudskih prava i sloboda te da terete krize osim privatnog treba snositi i javni sektor kroz smanjenje plaća.
Sabor, istaknuo je Milanović, ako fizički ili biološki nije spriječen da se sastaje, u svakom trenutku mora i može raditi. „Tu nema mjesta za predsjednika Republike, za mene, ne vidim taj prostor u ovom niti nekom sljedećem trenutku”, kazao je predsjednik RH nakon obilaska Medicinskog i Pravnog fakulteta koji su stradali u potresu.
„Dok Sabor funkcionira, nema nikakve potrebe za bilo kakvim duetom premijer-predsjednik, naglasio je Milanović upitan o aktiviranju članka 17. Ustava.
Istaknuo je kako situaciju oko epidemije koronavirusa nitko prije par mjeseci nije mogao predvidjeti te da je zato prihvatljivo ograničavanje ljudskih prava i sloboda, ali uz točno preciziranje i poštivanje elementarne procedure. Uvjeren je da bi Sabor dvotrećinskom većinom dao odobrenje i da se u sljedećih mjesec ili dva neka prava ograniče.
"Ako smo ograničili slobodu kretanja, a jesmo na temelju mjesta prebivališta, i na taj način ograničili građanima da uživaju u svom privatnom vlasništvu, onda je to odluka koju treba donijeti Hrvatski sabor i to dvotrećinskom većinom”, rekao je Milanović.
I javni sektor mora nosit teret krize
O Vladinim mjerama za spas gospodarstvo kazao je da su one „ekonomski štit i zaštita onih kojima je pomoć najpotrebnije” te da je jasno da će se one mijenjati u hodu.
Za osnivanje savjeta za gospodarstvo kazao je da je to dobrodošlo te da osobno nije pozvan u taj savjet, ali da mu tamo nije ni mjesto. „Ali za razgovor sam uvijek. Nisam tu da se skrivam, ali ni da unosim pomutnju u sektor za koji nisam nadležan”, kazao je hrvatski predsjednik.
Naglasio je da onima koji su ekonomski najugroženiji, koji otpuštaju i zatvaraju firme „koji su na umjetnom disanju” treba poslati jasnu poruku da će država stoti iza njih, te da nisu dovoljna samo dobronamjerna obećanja.
Posebno je kao najugroženiji izdvojio privatni sektor koji nema jaku likvidnost, koji moraju osigurati novac za plaće.
Javni sektor, naglasio je Milanović, također mora nositi teret krize.
„Tu je prilika da se i javni sektor, ministarstva, javne ustanove, škole, ali to nije HEP ili INA, uključi s nošenjem tereta i da se u prvoj prilici plaće u javnom sektoru smanje za određeni postotak i to što prije, ne na minimalce jer bi to bila katastrofa...pa ćemo za pola godine vidjeti gdje smo”, kazao je i naglasio da bi država svakome tko je ostao bez posla trebala garantirani minimalac.
'Vrijeme za vodstvo, a ne knjigovodstvo'
„Ovo nije vrijeme za knjigovodstvo nego za vodstvo”, poručio je i ocijenio da je vrijeme za zaduživanje i deficit ali ne „bezglavi deficit”.
„To su teške odluke, prema tome Vlada će morati ponuditi nešto u smislu jasnoće, što nekoga u sektoru usluga koji ne radi i tko je morao otpustiti ljude čeka za tri mjeseca, dalje od toga ne vidi ni Merkel ni Macron”, ustvrdio je.
Milanović kaže da pritom ne bi smanjio plaće „onima koji rade bez ograničenja, ali bi onima koji ne rade bez ograničenja”.
Za izmjene Zakona o radu kojima bi se derogirala prva radnika rekao je da na prvu ne zvuče dobro, no ako se precizno odredi i stavi rok, onda to ima smisla kao i smanjenje plaća u javnom sektoru „ali ne unedogled nego na neko vrijeme", istaknuo je.
Možda prilika za novi i kvalitetniji početak glavnog grada Hrvatske
Za štetu od potresa u Zagrebu kazao je da je ozbiljna i da će sanacija trajati godinama.
„Šteta od potresa je ozbiljna, mučno je to gledati i u stvari je veća nego što mi se u prvih mah činilo, sad vidim da će to trajati nekoliko godina, a ako budemo dobro organizirani - sanacija štete u Zagrebu na pravi način, mada to nije moja zakonska ni ustavna ovlast, će trajati relativno kratko, ako se dobro organiziramo i donesemo odgovarajući zakonski okvir na razini države o sanaciji potresa u Zagrebu”, izjavio je Milanović.
Kaže kako bi vjerojatno trebalo osnovati nekakav zavod ili centralnu ustanovu po uzoru na Dubrovnik prije 40 godina. „Dubrovnik je globalno i svjetski vredniji ali je sto puta manji od Zagreba, Zagreb je glavni grad Hrvatske”, poručio je.
„ Za ovo što se dogodilo ne bih ni u koga upirao prstom, sam potres je potres i on se u nekom trenutku morao dogoditi i ovo je možda prilika za jedan novi i kvalitetniji početak koji Zagreb zaslužuje kao glavni grad Hrvatske i kao srce prema kojem generacijama svi dolaze”, izjavio je Milanović i napomenuo da u dijelu Zagreba koji je najviše stradao živi preko 150 do 200 tisuća ljudi.
