Deset sirijskih obitelji stiglo je prošlog
tjedna u Hrvatsku koja će im biti novi dom. Pedeset ljudi među
kojima je i 23-oje djece preseljeno je iz Turske, a privremeno su
smješteni u prihvatilištu u Kutini. Tamo će idućih nekoliko
tjedana učiti hrvatski jezik i čekati papire kojima im se
odobrava međunarodna zaštita, piše
Telegram.
Smještaj u novim državnim stanovima
A kada im dokumentacija bude gotova, država će im, kako to propisuje zakon, sljedeće dvije godine osigurati smještaj. No, za razliku od mnogih, ove će obitelji dobiti ključeve državnih stanova, obnovljenih i opremljenih sredstvima Europske unije.
Iz europskog Fonda za azil, migraciju i intgraciju Hrvatska je dobila 1,3 milijuna eura za adaptaciju i opremanje stanova za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Prvi sporazum potpisan je još 2017.godine.
Stanovi su u potpunosti obnovljeni jer su bili u prilično lošem stanju budući da u njima većinom nije nitko stanovao. Nakon građevinskih radova Središnji državni ured raspisao je natječaj za kupnju namještaja i tehnike.
VEZANE VIJESTI
U sklopu projekta koji se financira iz Europskog fonda za smještaj osoba pod međunarodnom zaštitom trenutno se u nekoliko hrvatskih gradova uređuju i opremaju ukupno 64 stana. Jedan dio njih spreman je za useljenje, u drugima se još provode završne pripreme poput uvođenja struje. U njih će se, dakle, useliti i deset obitelji koje su upravo stigle u Hrvatsku. Ostatak će biti na raspolaganju za smještaj ljudi koji, prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, trebaju stići tijekom ljeta.
Država do sada stanove unajmljivala
Osobe koje su dobile azil u Hrvatskoj do sada su uglavnom bile smještene u stanove koje je država unajmljivala od privatnih osoba.
Broj stanova koje Središnji državni ured unajmljuje varira od mjeseca do mjeseca jer ljudi dobivaju ili gube prava na smještaj za koji im troškove pokriva država. Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, pravo imaju najviše na dvije godine od trenutka kada dobiju sve dokumente. Tako je primjerice, u travnju u najmu bio 151 stan. A mjesec dana prije država je unajmila njih 148.
No, unajmljivanje privatnih smještaja nezgodno je iz više razloga. S obzirom na to da država u vlasništvu ima popriličan broj stanova, riječ je o trošku koji se očito može izbjeći. Jer, za najam privatnih stanova plaćeno je 376.860 kuna.
Drugi problem je što je cijena najma, pogotovo u Zagrebu sve veća, a stanove za dugoročni najam sve je teže pronaći. U Središnjem državnom uredu uvjereni su da će se broj unajmljenih stanova s vremenom smanjivati upravo zbog ‘aktivacije’ državnih nekretnina. Za to se namjeravaju i dalje koristiti sredstvima iz europskog fonda. Cilj im je sljedeće godine za smještaj ljudi pod međunarodnom zaštitom imati stotinjak državnih stanova, piše Telegram.
