Seizmolog Ivica Sović s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, za N1 je komentirao niz problema s kojima se seizmolozi u Hrvatskoj susreću, od manjka opreme do očekivanja ljudi.
A jedno od glavnih pitanja na koje svi traže odgovor je hoće li biti još razornih potresa.
Ovaj rasjed se po svemu sudeći smiruje, ali postoje i drugi
“Područje Sisačko-moslavačke županije je i dalje jako aktivno i bit će aktivno bar još godinu dana, ako ne i dulje”, rekao je i nastavio govoriti o rizicima novog potresa: “Mislim da se taj dio rasjeda relaksirao i da od njega nema opasnosti, ali ima još rasjeda na tom području. Tako da ne mogu prognozirati da neće biti opet potresa”, istaknuo je Sović.
Kao i ostali njegove kolege, istaknuo je kako se potres ne može predvidjeti, ali u nekim situacijama kvalitetna služba može upozoriti javnost i dati im dragocjenih minutu-dvije da se pripreme.
U Hrvatskoj nemoguća rana najava
“Jedino što postoji je rana najava, ali to se kod nas ne može provesti. To se može postići na mjestima poput Japana gdje je seizmički izvor udaljen nekoliko stotina kilometara od ugroženog mjesta. Recimo, u Japanu potres nastane u moru, nekoliko stotina kilometara od ugroženog mjesta i onda se putem radijskih valova može minutu ili dvije prije obavijestiti javnost da se ugase najbitnije stvari, poput plinovoda ili zaustave vlakovi“, objasnio je.
Osvrnuo se i na građane koji ih često zovu. “Sada nas zovu ljudi i govore nam ‘utješite nas’. Seizmolozi ne služe da tješe ljude, nego da plaše ljude”, kaže i dodaje: “Nekada u starome Rimu, kad bi vojskovođa pobijedio, radio je trijumf i iza njega je išao rob koji mu je stalno šaputao ‘memento mori’. Tako mi stalno našim ljudima okolo, građevinarima govorimo – sjetite se potresa, bit će opet, nemoj graditi tako da se sruši od potresa”, dodaje Sović.
Seizmolozi u Hrvatskoj imaju samo 17 postaja i to je premalo, kazao je Sović našoj reporterki. Koliko ih treba? “Trebalo bi ih barem stotinjak, jer je Hrvatska specifičnog oblika”, istaknuo je. Trenutačno su prijavili neke projekte koji će im – ako ih dobiju – omogućiti da nabave bolju opremu, a i Vlada im je dala neka hitna sredstva. A sredstva, i oprema su im nasušno potrebni, jer, kako kaže Sović: “Mi smo eksperimentalni fizičari. Mi ne možemo kreirati eksperiment, moramo čekati da to priroda napraviti, ali onda moramo biti spremni.”
