Zadnjih tjedana osjeća se da zima dolazi - temperature padaju, kiša nas danima prati, a ponegdje je već bilo i snijega. U studiju Net.hr-a gostovao je meteorolog RTL televizije Dorian Ribarić koji je govorio kakvo nas vrijeme čeka u narednim mjesecima.
Odmah na početku, Ribarić je odgovorio na pitanje hoćemo li ove godine imati bijeli Božić koji se toliko priželjkuje. "Statistički gledano, nije se baš opravdano nadati bijelom Božiću, pogotovo ne u nizinama. Dogodi se to možda prosječno svake pete godine negdje u nizinama", kazao nam je, dodajući da smo zadnji pravi bijeli Božić u nižim predjelima imali 2007. godine.
"U gorju je to ipak nešto češće, osobito u planinama. Recimo na Zavižanu je vjerojatnost 80 postotna da će se dogoditi snježni pokrivač baš na sam dan Božića", kazao je.
Ribarić je otkrio i kakva je dugoročna prognoza za ovu zimu. "Generalno govoreći, nastavlja nam se trend iznadprosječno toplih mjeseci, kako i prošlih godina, tako će biti i dalje. Mali signal za nekakvo uobičajeno zimsko vrijeme čini se upravo u siječnju", kazao nam je. Ova zima, dodaje, mogla bi biti slična prošloj. "Bit će blaga, ali uz povećanu vjerojatnost nekakve primjerene hladnoće u siječnju, a samim time onda uz dovoljno oborina, moguć je i snijeg", kaže Dorian Ribarić.
Meteorolog RTL televizije Dorijan Ribarić u studiju Net.hr-a
U Bakru se more diglo za metar
Komentirao je i nevrijeme zbog kojeg je zadnjih dana bio upaljen crveni meteoalarm na području Jadrana. "Ciklone su normalne u ovom periodu godine. Povećava se njihova učestalost i to se očekuje od jeseni, kasne jeseni i početka zime. Jedna od takvih ciklona je upravo kriva zašto imamo sve rjeđi bijeli Božić, zove se Božićna ciklona", rekao je.
Zadnja ciklona koja se nadvila nad Jadranom bila je Genovska ciklona s pravim pedigreom, pojašnjava ovaj meteorolog - jaka, snažna cikona, duboka, koja je ulaskom u Jadran povisila razinu mora, ne samo zbog niskog tlaka koji je pao u 6-7 sati za 20-ak hektopaskala, nego i zbog orkanskog juga koji je stalno puhao na njezinoj prednjoj strani i tako nagurivao Jadransko more prema sjevernom dijelu.
Ribarić kaže da nisu plavile samo naše rive. "Plavila je Venecija, plavile su rive u Sloveniji i u ostalim predjelima Italije", rekao je.
Takve vremenske prilike očekivane su na sjevernom dijelu Jadrana, no nije toliko normalno na južnom dijelu Jadrana gdje je to nešto rjeđa pojava. "U Bakru se more diglo za metar iznad srednje razine, što je prilično rijetko. Acqua alta koja se dogodila u Veneciji označena je kao treća najviša u povijesti mjerenja", rekao je.
Intenzivne promjene vremena možemo očekivati i u budućnosti. "Upravo ta izmjena iz ekstremno hladnog u ekstremno toplo, iz ekstremno sušnog u ekstremno kišovito se očekuje u novijoj klimi, odnosno u klimi u kojoj već sada živimo. Sama tuča je jedan vremenski ekstrem koji ne možemo direktno povezati sa učestalošću, ali možemo reći da će biti sve intenzivniji. Tuče će biti sve jače, sve naglije i zrna tuče će biti sve veća", pojašnjava.
"Živimo u nekoj umjerenoj sredozemnoj klimi, imamo topla ljeta i blaže zime, s time da u sve toplijoj klimi očekujemo da će nam ljeta biti još toplija, a zime još blaže, što smo već i za svog života iskusili", rekao je Ribarić.
Sve toplija klima
Promjene, kaže, smo već i sami osjetili, a klima će nam u budućnosti biti sve toplija. "Ljudi su primijetili i da su sami toplinski valovi produžili svoje trajanje. Toplinskih valova je prije bilo znatno rjeđe. U toplijoj klimi, neće biti samo oboreni temperaturni rekordi, nego će se povećati učestalost upravo tih ekstrema koji dulje traju i utječu na ljudski organizam, kao što su dugotrajne suše ili dugotrajni toplinski valovi", kazao je Dorian Ribarić u studiju Net.hr-a.
Komentirao je i utjecaj klimatskih promjena na našu klimu. "U sve toplijoj klimi imamo više dostupne energije u atmosferi, a ako imamo više dostupne energije, tada su i svi vremenski događaji puno brži, dinamičniji i ekstremniji", kaže.
Za porast temperature od 1 stupnja, procjenjuje se da je to porast vlage od 7 posto. "Ako imamo više vodene pare u atmosferi, samim time imamo i veći bazen za oborine koje se onda naglo spuste na Zemlju", pojašnjava.
Za klimatske promjene kaže da nisu nešto što dolazi, nego da se one događaju. "One su se već dogodile, za našeg života se već klima promijenila", rekao je.
Ribarić je upozorio da, iako smo mi u toj umjerenoj sredozemnoj klimi, Europa se zagrijava dvostruko brže od nekog svjetskog prosjeka, a osobito područje oko Sredozemlja.
Što je još rekao o poslu meteorologa, summitu COP27, ali i visokim temperaturama na koje će se naši nogometaši morati naviknuti u Kataru, pogledajte u cijelom intervjuu.
