Bavim se premium mesom koje ekstremno skupo u nabavi. Volio bih da mi netko iz Vlade objasni po kojoj cijeni bismo to trebali prodavati da možemo platiti PDV i radnike.
Poručio je to u razgovoru za N1 vlasnik mesnice Mišo Pešić dodavši kako je do sada struju plaćao 6.000 do 7.000 kuna, a sad je 17 tisuća. otkrio je potom i kako su neki primorani podignuti neki postotak kako bi mogli plaćati obaveze prema državi i radnicima te da opstanu.
"Ne smijemo zaboraviti da smo imali koronu i ona još traje. Početkom ove godine meso je drastično poskupjelo. Bavim se uvozom iz cijelog svijeta, u jednom danu mi je biftek poskupio šest eura. To je borba s dobavljačima i pregovaranje”, kazao je i naglasio kako će za njega biti jako teško ako će morati ćevape prodavati po 30 ili 40 kuna, a nabava je puno veća. najavljuje mogućnost povlačenja mljevenog mesa iz prodaje ako Vlada ustraje u odluci o ograničavanju cijena mesnih proizvoda.
“Nadam se da će Vlada naći dobar kompromis da svi izađemo iz ove krize”, rekao je Pešić.
'Mora izbaciti stroj za mljevenje'
Član udruge Baby beef, Mladen Kušeković, također je komentirao Vladinu mjeru kojom se ograničava cijena mljevenog mesa.
"Kad sam prvi put čuo odluku, nazvao sam svog mesara i rekao da moramo izbaciti stroj za mljevenje mesa izvan prostora gdje meljemo meso po želji kupaca. Mjera je neshvatljiva, ne razumijem koji je cilj, koja je svrh, je li to strah vlasti da će biti glad u Hrvatskoj pa je odabrano mljeveno meso kao artikl koji bi trebao narod spasiti od gladi. Mogao se netko sjetiti da to budu pileća krilca, jer je ciklus proizvodnje piletine kraći od svinjetine i govedine”, počeo je razgovor za N1 i nastavio.
"Mljeveno meso koje mi prodajemo u svojoj maloprodaji je tako da kupac odabere kategoriju mesa koje imamo, mesar izmelje pa ako to košta 80 kuna po kili, ne može onda koštati 30 kuna ili koliko je već Vlada odredila. Tko može jedini profitirati u priči? Mogu veliki trgovački lanci odnosno uvoznici koji takvo meso nabavljaju po dampinškim cijenama u Europi, od zemalja koje su se pripremale za ovu situaciju. Imate instrument koji se zove državne rezerve", pojasnio je.
"Svi znamo da je ogromna količina svinjetine dolazila iz njemačkih robnih rezervi. Kad bi Hrvatska imala robne rezerve, razumio bih da Vlada kaže da će iz robnih rezervi pustiti određenu količinu proizvoda po određenim cijenama. Ne možete vi od proizvođača tražiti da smanji cijenu svog proizvoda, istovremeno samo stočna hrana nam je poskupila 50 posto, ne računajući utjecaj energenata. Pitanje je zašto Vlada nije intervenirala sa strujom. Kompletna elektroprivreda je u državnom vlasništvu, isto je pitanje i s plinom. To su osnovne stvari koje ljude u ovoj krizi mogu spasiti”, rekao je Kušeković.
'Najmanje mesa'
"Što treba biti u kilogramu mljevenog mesa, da bi koštalo koliko je Vlada odredila? Najmanje mesa", odgovorio je.
“Ako vi birate kategoriju mesa koje u dućanu košta 50 kuna, ne može to u mljevenom biti 33 kune. Možda mesne industrije Hrvatske mogu dati odgovor na to pitanje. Svjedoci smo bili u Njemačkoj kako se prodavalo raznorazno mljeveno meso, prodavala se junetina pod konjetinu. Ne znam kako je zamišljena ta provedba. Mislim da je to jedna u nizu populističkih mjera i neće dati rezultata. Jedina gluplja mjera je da se iseljenici vrate u Republiku Hrvatsku za 200.000 kuna”, rekao je.
A što bi trebalo staviti u mljeveno meso da bi ono koštalo 33 kune?
“Vrat, plećka, rebra i slično, najlošije kategorije mesa. Ostaci. I još je dobro ako su to ostaci svježe obrade, a ne ako je to roba bez porijekla, na kojoj ne znate porijeklo i ono se javlja na našem tržištu po dampinškim cijenama”, rekao je Kušeković.
